Foto: Hina
DEFICIT državnog proračuna zaključno s 30. rujna ove godine iznosio je 13.273.929.151 kuna. Razlog zbog kojeg je proračun već polovicom godine probio granicu od 10 milijardi kuna, što je bio ukupni predviđeni deficit za 2013. godinu, Slavko Linić je pronašao u sanaciji zdravstva.
Da nije bilo izdvajanja za zdravstvo, deficit bi na kraju rujna iznosio 9,9 milijardi kuna, kazao je Linić na press konferenciji u Ministarstvu financija. Sanacija zdravstva koštala je oko 3,4 milijarde kuna.
Potreban rebalans proračuna
"Državnom proračunu potreban je rebalans", naglasio je Linić. No, i usprkos rebalansu deficit će do kraja godine i dalje rasti. Prema ranijim procjenama, proračunski deficit u 2013. mogao bi iznositi oko 17 milijardi kuna.
U prvih devet mjeseci ove godine prihodi su iznosili 79,6 milijardi kuna, dok su proračunski rashodi iznosili 92,9 milijardi kuna. Prihodi su, kazao je Linić, dva posto manji nego prošle godine, dok su rashodi porasli za 3,5 posto.
S obzirom na proračunski plan za 2013. godinu, ostvareno je 70,2 posto planiranih prihoda i 75,1 posto planiranih rashoda. Podbacili su, priznao je Linić, prihodi od poreza i to za čak 1,2 milijarde kuna.
"Privatni sektor nije napravio ništa"
"Vlada je odradila svoj posao. Ali unatoč našim mjerama, zakazale su privatne investicije. Zbog toga nema novih radnih mjesta", kazao je Linić. Ministar financija tvrdi da privatnici nisu iskoristili poticaje koje su dobili putem smanjene stope PDV-a od 10 posto i oprosta poreza na dohodak. "Privatni sektor iz proračuna je dobio 7 ili 8 milijardi kuna, a ništa nisu napravili", kazao je Linić.
"Zbog čega se privatno gospodarstvo ne razvija? Stalno pričamo kako je država skupa, a i dalje se bavimo pitanjima hoće li oni plaćati porez ili neće?", kaže Linić, koji smatra da se gospodarstvo treba baviti sobom, a ne politikom, odnosno da Vlada ne može biti ta koja će davati odgovor na pitanje zbog čega nema razvoja u privatnom sektoru.
"Stanovi se grade, a ne prodaju se"
Ministar financija uskoro putuje u Washington na skupštinu MMF-a i Svjetske banke. No, tvrdi da ovo putovanje nema veze s novim zaduživanjima. "Ove godine se više nećemo zaduživati na inozemnom tržištu. Ali iduća godina neće biti laka", rekao je Linić.
Komentirao je Linić i odluku da država ukine potpore za stambenu štednju. Tvrdi da je tome razlog što se krediti za kupnju stanova ne podižu. "Stanovi se grade, a ne prodaju se. Ima više stanova nego obitelji", kaže Linić, koji tvrdi da u stambenu štednju većinom uplaćuju oni koji već imaju nekretnine, odnosno da ne štede za stanove, nego za svoju djecu i unučad. "Za takvu vrstu štednje država nemora davati potpore", smatra Linić.
Čak 508 parafiskalnih nameta