MINISTAR financija Slavko Linić rekao je u intervjuu za Reuters da Hrvatska neće moći dovesti proračunski deficit unutar limita Europske unije prije 2016. godine te dodao da će joj trebati i više vremena kako bi počela smanjivati javni dug.
Spuštanje proračunskog deficita ispod tri posto BDP-a 2016., a za rješavanje strukturnih problema još nekoliko godina
"Sigurno ćemo moći spustiti proračunski deficit ispod tri posto BDP-a u 2016. godini, no trebat će nam još nekoliko godina za rješavanje strukturnih problema, posebice mirovinskog sustava i javnog duga", rekao je jučer Linić.
"Naši mirovinski fondovi mogu osigurati manje od 50 posto sredstava potrebnih za isplatu mirovina. To je naš najveći strukturni problem i ne može se riješiti preko noći", dodao je.
Ministar financija je svjestan činjenice da bi Hrvatska mogla doći pod posebni proračunski nadzor Bruxellesa. Europska komisija poručila je ranije ovog mjeseca da bi Hrvatska mogla ući u stegovni postupak prekomjernog deficita (EDP) ubrzo nakon ulaska u Uniju zbog probijanja zadanog ograničenja EU-a od tri posto BDP-a po pitanju proračunskog deficita. To podrazumijeva korake koji bi potaknuli države da poboljšaju financijsku situaciju, a nepridržavanje toga može dovesti do financijskih sankcija, kao što je suspenzija fondova Europske unije.
Linić i dalje očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 0,7 posto, iako većina analitičara očekuje pad bruto domaćeg proizvoda petu godinu zaredom.
"Nećemo žuriti u eurozonu"
"Prognoza rasta za ovu godinu ostaje 0,7 posto. U idućoj godini trebamo rast od 1,5 do dva posto i mislim da je to ostvarivo", rekao je Linić, dodajući da tu prognozu temelji na očekivanom povećanju investicija javnog i privatnog sektora i nastojanjima da se raščiste zaostali neplaćeni dugovi koji guše gospodarstvo.
Dok je guverner Hrvatske narodna banke Boris Vujčić prošloga tjedna u Londonu rekao da će se Hrvatska nastojati što prije pridružiti eurozoni, Linić kaže da je brza traka prema uvođenju eura nije toliko vjerojatna. "Trebat će nam četiri do pet godina kako bismo zadovoljili kriterije iz Maastrichta, tek onda možemo razmišljati o euru i priključenju eurozoni. No, važno je da držimo deficit pod kontrolom, tako da to ne utječe na našu sposobnost povlačenja novac iz EU fondova", kazao je Linić
Istaknuo je da će ovogodišnji ciljani proračunski manjak od 3,4 posto biti ispunjen. To iznosi 10,2 milijarde kuna i Ministarstvo financija planira izaći na lokalno tržište u srpnju, nakon što se u travnju na međunarodnim tržištima zadužilo za 1,5 milijardi dolara.
"Još nismo definirali ukupnu vrijednost izdanja obveznica u srpnju, ali to će biti naše posljednje zaduživanje ove godine. Nema potrebe za rebalansom proračuna i mi ćemo se čvrsto držati naših ciljanih deficita", kazao je Linić, dodajući da Hrvatskoj neće biti potreban sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom.