Ilustracija: FAH
PRVI američki vojnici koji bi iračkoj vojsci trebali pomoći u borbi protiv sunitskih pobunjenika stigli su u Irak i počeli sa svojim aktivnostima, objavio je Pentagon u srijedu.
Njima će se u idućih pet dana priključiti nova četiri tima od 50 vojnika, navodi Pentagon. Obamina administracija isticala je da američki vojnici neće sudjelovati u borbama, nego savjetovati Iračane i pružiti im obavještajne podatke.
Iračka vlada zatražila je od Amerikanaca zračne udare, ali Obama nije bio sklon učiniti ništa što bi moglo izazvati optužbe da SAD zauzima stranu u u iračkim vjerskim sukobima. Sunitski pobunjenici, okupljeni u Islamsku državu Iraka i Levanta (ISIL) zauzeli su većinu sjevernog i zapadnog dijela zemlje, uključujući drugi najveći grad Mosul. U nasilju je samo u lipnju poginulo najmanje 1,075 Iračana, objavio je UN.
Stigle i prve prijetnje: "Zračni udari SAD-a na Irak doveli bi do napada na Amerikance"
Internetski pristaše sunitskih militanata izjavili su da bi američki zračni napadi na militante doveli do napada na Amerikance. Predsjednik SAD-a Barack Obama ponudio je do 300 američkih savjetnika Iraku kako bi mu pomogli zaustaviti napredovanje militanata iz Islamske države u Iraku i na Levantu (ISIL).
Washington zasad nije udovoljio zahtjevu iračke šijitske vlade premijera Nuria al-Malikija za zračnim udarima. Profil na društvenoj mreži Twitter pod nazivom "Liga pristaša" s više od 21.000 sljedbenika pozvao je simpatizere ISIL-a da postavljaju u petak svoje poruke s upozorenjem SAD-u da ne kreće u zračne udare. "Ova kampanja odražava poruke koje su poslali suniti iz cijelog svijeta američkom narodu... (To je) prijetnja svim Amerikancima u slučaju američkog napada na Irak", navodi se u poruci. Među stotinama poruka potpore, jedan korisnik je napisao da "kao što je naš mučenik Osama bin Laden rekao, ne treba se ni s kim savjetovati o ubijanju Amerikanaca". "Američka intervencija u poslove Islamske države Iraka i Levanta znači da je američki nevjernik meta napada svetih ratnika posvuda", napisao je drugi korisnik.
Militanti su u srijedu napali jednu od najvećih zračnih baza u Iraku u vrijeme dolaska prvih američkih timova koji će procijeniti iračke snage sigurnosti i odlučiti kako im pomoći u borbi protiv rastuće sunitske pobune. Prvi američki vojnici stigli su u srijedu u Irak i počeli sa svojim aktivnostima, objavio je Pentagon. Polovica od 300 specijalaca koje je obećao poslati američki predsjednik Barack Obama nalazi se u Bagdadu ili na prvim linijama bojišta, prenosi BBC.
Obamina administracija isticala je da američki vojnici neće sudjelovati u borbama, nego savjetovati Iračane i pružiti im obavještajne podatke. Dva tjedna napredovanja militanata u Iraku zaprijetila su raspadom zemlje dvije i pol godine nakon povlačenja američkih vojnika. Irački premijer Nuri al-Maliki rekao je u srijedu kako želi da se u roku tjedan dana sastane parlament na sjednici koja bi označila početak osnivanja nove vlade.
"Sudjelovat ćemo na prvoj sjednici parlamenta u skladu s ustavnim načelima, poštujući poziv šijitskog klerika Marjaiye i zbog lojalnosti našem narodu", rekao je Maliki u televizijskom obraćanju. Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je u srijedu pred parlamentom da iračka vlada proteklih godina nije zastupala interese svih iračkih skupina i da ju se mora prisiliti da to počne činiti. "Potrebna nam je vlada koja zastupa sve dijelove stanovništva", istaknula je Merkel. "To se godinama nije događalo i stoga treba pojačati pritisak", dodala je.
SAD se nakon četiri godine vraća u Irak
Američka se vojska tako nakon četiri godine ponovno vraća u Irak. Tu je bliskoistočnu zemlju tada napustila procijenivši da su njezine snage sigurnosti dovoljno sposobne za održavanje reda i mira.
Posljednje američke borbene postrojbe Irak su napustile krajem kolovoza 2010. godine, ali ostalo je više tisuća vojnika koji nisu bila zaduženi za borbeno djelovanje. Podsjećamo, SAD je 2003. godine izvršio invaziju na Irak zbog nikad potvrđenih informacija o oružju za masovno uništenje u posjedu iračkog diktatora Sadama Huseina. Tada je započeo Irački rat ili Drugi zaljevski rat u kojemu je sudjelovalo pedesetak zemalja. Saveznička koalicija od 48 zemalja, predvođena SAD-om napala je Irak u ožujku 2003. godine. Broj mrtvih u sukobu nije poznat, ali procjene sežu od 150 tisuća do milijun.
Iračke su vlasti nakon početka nedavnog munjevitog proboja ISIL-a na teritorij Iraka pozvale u pomoć SAD jer se, kako ističu, ne mogu sami nositi s vrlo opasnim, brzim i krvoločnim teroristima koji na području Bliskoga istoka, pretežno na području Iraka, žele stvoriti svoju državu.
Kerry će u petak u Saudijskoj Arabiji razgovarati o Iraku
Američki državni tajnik John Kerry rekao je u srijedu da će u petak posjetiti Saudijsku Arabiju, što nije bilo planirano u njegovoj turneji, kako bi razgovarao o iračkoj krizi.
Kerry je kazao da će na razgovorima sa saudijskim vlastima u Ryadu naglasiti potrebu "žurnog djelovanja" u Iraku, nakon njegova posjeta Bagdadu, Bruxellesu i Parizu, kamo stiže u četvrtak.
"Predsjednik Obama je zatražio da u petak posjetim Saudijsku Arabiju kako bi s kraljem Abdullahom razgovarao o regionalnim pitanjima, pa tako i o stanju u Iraku", rekao je na tiskovnoj konferenciji.
Dvojica čelnika trebaju razgovarati i o "strategiji suzbijanja prijetnje ISIL-a (Islamska država u Iraku i na Levantu) i potpore umjerenoj oporbi u Siriji", dodao je, uoči odlaska iz Bruxellesa u Pariz. Morao je putovati vlakom zbog štrajka u bruxelleskoj zračnoj luci.
Saudijska Arabija je ovih dana otvoreno optužila iračkog premijera Nurija al Malikija, šijita, da je svojom politikom isključivanja sunita doveo Irak na rub propasti i zatražila je da se sastavi vlada nacionalnog jedinstva. Kerry je tijekom posjeta Iraku u ponedjeljak i u utorak uputio poziv u istom smislu.
U Bruxellesu je Kerry razgovarao o Iraku i s turskim ministrom vanjskih poslova Ahmetom Davutogluom koji je upozorio da je njegova zemlja "u veoma teškoj situaciji" zbog kriznih žarišta na Bliskom istoku.
U tom smislu "moramo se više konzultirati i djelovati kao dva strateška partnera", kazao je Kerry.
"Veoma smo zabrinuti stanjem u Iraku", rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.
"Mogu vam reći da su NATO-ovi saveznici solidarni" o tom pitanju i da "neće oklijevati s donošenjem nužnih mjera kako bi osigurali djelotvornu zaštitu Turske", dodao je.
NATO je početkom 2013. na jugu Turske rasporedio raketne sustave zemlja-zrak Patriot kako bi odgovorio na svaku prijetnju iz Sirije.