Foto: Hina
Sporazum je postignut nakon pregovora u kojima se Njemačka strana oštro protivila bilo kakvom značajnijem popuštanju Grčkoj.
Pregovarački uspjeh: "Trojka" preimenovana u "institucije"
Grčka vlada obvezala se u ponedjeljak predstaviti niz reformskih mjera koje planira poduzeti, te ukoliko one budu odobrene od strane "institucija", odnosno Trojke (MMF,ESB i EK), koju prema Ciprasovoj želji tako više ne nazivaju - dogovor stupa na snagu.
IAKO još uvijek nije poznat popis reformi koje je Ciprasova vlada spremna poduzeti, jer je objava pomaknuta za utorak, već je sada vidljivo da one znatno odstupaju od programa i obećanja s kojima je došao na vlast.
U izjavi nakon postignutog dogovora o četveromjesečnom produljenju kredita navodi da su grčke vlasti izrazile "snažnu privrženost širem i dubljem reformskom procesu koji ima za cilj trajno poboljšati rast i izglede za zapošljavanje, osigurati stabilnost i otpornost financijskog sektora i povećati socijalnu pravdu".
Atena se također nedvosmisleno obvezala da će poštovati svoje financijske obveze prema vjerovnicima i ispunjavati ih u potpunosti i na vrijeme.
Najugledniji član Syrize: "Ispričavam se grčkom narodu što sam sudjelovao u toj iluziji"
Cipras je zbog omekšavanja stavova već naišao i na kritike u vlastitoj stranci.
Manolis Glezos, 92-godišnji politički veteran,i jedan od najuglednijih članova Syrize, optužio je Ciprasovu vladu da nije učinila ništa kako bi promijenila suštinu dogovora s međunarodnim kreditorima.
"Time što ste trojku preimenovali u 'institucije', memorandum u 'sporazum', a zajmodavce u 'partnere', niste promijenili prijašnju situaciju", objavio je u priopćenju u nedjelju, i dodao "Ispričavam se grčkom narodu što sam sudjelovao u toj iluziji."
Program Syrize kojim su osvojili izbore od samog početka sadržavao je elemente za koje se teško moglo vjerovati da su ostvarivi.
Zemlja pred bankrotom planira "minimalac" od 751 eura i 13. mirovinu
Primjerice, program predviđa vraćanje minimalne plaće na 751 euro, te uvođenje "božićnice" odnosno 13. mirovine za umirovljenike.
U zemlji koja je pred bankrotom, sa razinom javnog duga od 175% BDP-a i koja ovisi o međunarodnoj financijskoj pomoći, takva obećanja su neshvatljiva i nikome nije jasno kako to planira ostvariti.
"Netko bi uistinu trebao pojasniti kako to Grčka misli povećati mirovine, ukinuti porez na imovinu, zaustaviti masovne otkaze i povećati minimalne plaće u zemlji koja nema izvore financiranja te još i očekuje da joj Europa dostavi novac", komentirali su prije nekoliko dana analitičari Saxo banke.
Ciprasova pregovaračka pozicija je u najmanju ruku - nezahvalna. Javni dug trenutno iznosi oko 320 milijardi eura ili 175% BDP-a. Prema podacima grčke agencije za upravljanje javnim dugom, na naplatu ove godine stiže oko 20 milijardi eura.
Ako propadnu pregovori s "institucijama", Grčkoj se zatvara pristup financiranju te će završiti u bankrotu što će se snažno negativno odraziti na standard građana.
Standard građana teško će se popraviti u kraćem roku
Druga mogućnost je izlazak iz eurozone, koji bi mogao imati određenih pozitivnih efekata, kao što je bolja konkurentnost na svjetskom tržištu, zbog slabije drahme, no standard građana bi mogao pasti, prema nekim procjenama i do 80%, što sigurno nije scenarij koji bi se dopao biračima.
Bivši čelnik američkog FED-a Alan Greenspan, ranije ovog mjeseca izjavio je da kriza u Grčkoj ne može biti riješena sve dok je ona članica eurozone.
"Ne vidim kako im pomaže to što su u eurozoni, a pogotovo ne vidim kako to pomaže ostatku eurozone. Mislim da je samo pitanje vremena kada će svi uvidjeti da je razlaz najbolja strategija", rekao je Greenspan i upozorio da će teško dobiti nove kredite nakon što su toliko puta razočarali "Grčka je trenutno u takvoj poziciji da će, ako ne dobije nove zajmove, bankrotirati i odbaciti euro. Ne vidim da ih je netko spreman kreditirati, budući da su mnogi u više navrata bili razočarani."
Bankarski sustav pod velikim pritiskom
Grčki bankarski sustav također je pod velikim pritiskom. Prema procjenama analitičara banke gube oko 2 milijarde eura tjedno, te bi, ako se štediše ne smire, vrlo brzo mogle ostati bez pokrića za izdavanje novih kredita.
Dnevni odljev novca iz grčkih banaka iznosi između 300 i 500 milijuna eura, jer ulagači traže sigurnija utočišta izvan zemlje, kako bi spasili svoju ušteđevinu od mogućeg "zamrzavanja" ili konverzije u novu valutu, u slučaju izlaska iz eurozone.