Foto: UN Photo/CIJ-ICJ/Frank van Beek
PRIMJERI zločina što ih je Srbija počinila u Hrvatskoj jasno pokazuju genocidnu namjeru Beograda da uništi hrvatsko stanovništvo na područjima koja su trebala postati dio velike Srbije, izjavili su u petak hrvatski pravni zastupnici u Den Haagu.
On je ustrajao na razlici između genocida i etničkog čišćenja, zločina prisilne migracije stanovništva s nekog područja. "Hrvatska ne tvrdi da samo nasilno protjerivanje Hrvata s područja koja su trebala postati dio Velike Srbije dokazuje genocidnu namjeru, nego da je protjerivanje s namjerom uništenja bilo genocid. Mi tvrdimo da se to dogodilo u Hrvatskoj", istaknuo je Stermer.
"Raširenost zločina, uključujući ubojstva, mučenja, spolna zlostavljanja i protjerivanje u svojoj ukupnosti dokazuju jasnu namjeru fizičkog uništenja Hrvata, djelomično ili potpuno", dodao je.
Srbija je kontrolirala JNA
Profesor prava s Cambridgea James Crawford pojasnio je kako nema dvojbe da je Srbija u vrijeme na koje se odnosi hrvatska tužba imala sve prerogative države te da je kontrolirala JNA i srpske paravojne postrojbe.
Srbija je naslijedila pravni subjektivitet bivše SFRJ, uključujući prava i obveze prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju genocida iako u to vrijeme nije postojala kao država, rekao je Crawford.
Država koju je Hrvatska tužila 1999. u međuvremenu se triput promijenila - tužba je podnesena protiv SRJ koja je postala Srbija i Crna Gora, a 2006. konačno se raspala na dvije postojeće države.
Skupština Srbije tada je donijela odluku da je Republika Srbija postala sljednicom državne zajednice SCG i u da je cijelosti naslijedila njezin međunarodno-pravni subjektivitet, pa time i hrvatsku tužbu.
Pusić: Naš posao kao političara je da vodimo politiku današnjice i sutrašnjice, a politiku iz 90-ih raščišćava sud
U međuvremenu, potpredsjednica Vlade i inoministrica Vesna Pusić na upit novinara u Zagrebu nije odgovorila kakav ishod očekuje u spomenutom postupku. ''Ne mogu, naravno, komentirati ishod'', naglasila je Pusić i ponovila da nakon iznošenja argumenata obiju strana slijede odgovori.
''Ono što je važno podvući je da se radi o raščišćavanju i odlučivanju o nekim vrlo tragičnim i po našem mišljenju dramatičnim događajima iz 90-ih godina. Što se mene tiče, naš posao kao političara je da vodimo politiku današnjice i sutrašnjice, a politiku iz 90-ih raščišćava sud'', zaključila je Pusić.
Podsjetimo, u postupku koji je ovog tjedna počeo pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu hrvatska strana ustvrdila je da genocid može biti i istrebljenje manje grupe na određenom području te da je srpska strana djelovala s ciljem potpunog uništenja. Također, naglašeno je da se Srbija odbija suočiti s krivicom.
Idući tjedan trebalo bi početi iznošenje argumenata srbijanske strane u protutužbi za genocid nakon Oluje.