Američki kongresnici izglasali kraj rata u Iraku do rujna 2008. godine

PREDSTAVNIČKI DOM Kongresa SAD je danas izglasao vojni proračun koji administraciji na čelu s predsjednikom Bushom određuje da završi s borbenim operacijama u Iraku do rujna 2008. godine.

To predstavlja prvu konkretnu akciju koju je novo demokratsko vodstvo američkog Kongresa poduzelo u nastojanju da okonča američko sudjelovanje u ratu u Iraku, odnosno da ispuni jedno od predizbornih obećanja koje je predstavljalo temelj prošlogodišnje pobjedničke kampanje.

U mnogo čemu današnji događaj predstavlja ponavljanje povijesti, odnosno završnih godina vijetnamskog rata kada je demokratski Kongres nastojao tadašnjeg republikanskog predsjednika Nixona kresanjem proračunskih sredstava natjerati na povlačenje iz Južnog Vijetnama.

Međutim, teško je očekivati da će današnja odluka u Washingtonu imati išta više od simboličkog značenja, s obzirom da još uvijek nisu ispunjeni svi politički i ustavni uvjeti da bi uistinu mogla stupiti na snagu i biti obvezujuća za Bijelu kuću.

Naime, s tom odlukom se mora usuglasiti Senat, i to s kvalificiranom većinom od 60 senatora. To je, s obzirom na trenutan odnos snaga i prilično tanušnu demokratsku većinu, malo vjerojatno.

A čak i da demokratima uspije dovoljan broj republikanskih senatora privući na svoju stranu, predsjedniku Bushu još uvijek na raspolaganju stoji institucija suspenzivnog veta, koji se može oboriti jedino dvotrećinskom većinom.

Koliko je američko zakonodavno tijelo daleko od te većine, svjedoči i prilično tijesan omjer današnjih glasova. Iako demokrati imaju relativno solidnu većinu od 233 nasuprot 201 mjesta koje pripada republikancima, današnji prijedlog je podržalo 218, a suprotstavilo mu se 212 kongresnika.

Razlog za to je nedostatak konsenzusa unutar same Demokratske stranke, čiju kongresnu frakciju uz radikalnu proturatnu ljevicu čine i tzv. "Blue Dogs", odnosno pripadnici konzervativne frakcije. Dio "Blue Dogsa" je već ranije iskazao neslaganje s planom da se američko povlačenje veže uz konkretne rokove, jer drže da će se time "zapovjednicima na terenu vezati ruke", odnosno "olakšati planiranje neprijatelju".

Nancy Pelosi, predsjednica Predstavničkog doma, koja je prije izbora važila kao pripadnik ljevice, je pak najviše problema pri prikupljanju potrebne većine imala s proturatnim radikalima. Dio pacifistički raspoloženih kongresnika je inzistirao da se u današnjoj odluci navede kako se američke trupe iz Iraka povlače smjesta. Zbog toga sve do posljednjeg trenutka nije bilo sigurno hoće li današnja rezolucija dobiti nužnu većinu.

Međutim, intenzivno "prijateljsko uvjeravanje" je mnoge od pacifista natjeralo da nevoljko pristanu dati glas za današnju odluku i nastavak "besmislenog žrtvovanja američkih života" do 2008. godine. Dio njih tvrdi da je to bila najrealnija opcija, odnosno u suprotnom bi "Bushu omogućili pobjedu".

D.A.

Foto: AFP

Pročitajte više