PREMIJER Andrej Plenković danas je gostovao kod Aleksandra Stankovića u HTV-ovoj emisiji Nedjeljom u 2. Analizirali smo dio njegovih izjava te pokušali utvrditi koliko je istine u onom što smo danas čuli od šefa HDZ-a i aktualne vlade. Analizirali smo izjavu kako smo pali za jedno mjesto na ljestvici siromašnih, ali da smo i bogatiji, pa do one da je Martina Dalić zapravo bila "aktivist koja se borila protiv bankrota Agrokora". Zanimljivo je kako je Plenković u jednom trenutku rekao kako dobro pamti govor Franje Tuđmana iz Vukovara 1997. godine, a citat onda - izmislio. No krenimo redom.
Plenkovićeva velika uloga u širenju govora mržnje
"Ja sam čovjek koji je najviše učinio za dijalog i smanjenje tenzija", rekao je Plenković u jednom trenutku govoreći o slučaju iz zagrebačke Kustošije kada je nekoliko Dinamovih navijača držalo natpis "Je*at ćemo srpske žene i djecu" uz slovo "U" koje je pretvoreno u ustaški simbol, kao i o slučaju sramotnog grafita "Serbian family tree". Plenković je isto tako, kako bi osnažio svoju tvrdnju, spomenuo govor u krugu zagrebačkog Studentskog centra na otvaranju izložbe "Ako tebe zaboravim… - Holokaust u Hrvatskoj 1941.-1945. / zadnje odredište Auschwitz", koji je održao veljači.
Naime, Plenković je tada naglasio kako je vrijednost te izložbe u tome što "jasno ukazuje na sustav terora uspostavljen na području Nezavisne Države Hrvatske protiv židovskog, srpskog i romskog stanovništva te protiv hrvatskih antifašista i demokrata, koji su protiv toga bili ustali".
>> Kako je Plenković omogućio ustašama da nekažnjeno viču "Za dom spremni"
S druge strane, upravo je premijer Plenković omogućio ustašama da nekažnjeno viču "Za dom spremni" te je tako bio jedan od katalizatora govora mržnje koji u posljednje vrijeme jača u javnom prostoru. Podsjetimo kako je upravo Plenković oformio kolokvijalno nazvano Vijeće za prošlost, koje je nakon mjeseci sastančenja proizvelo dva dokumenta u kojima je između ostaloga zaključeno kako je "ZDS protuustavan, ali iznimno dopušten", što je endemski hrvatski doprinos teoriji ustavnog prava te teška smijurija. Tumačenje tog privatnog Plenkovićevog kružoka zapravo je išlo za time da potvrdi premijerovu izjavu o "dvostrukim konotacijama" ZDS-a pa je tako ustaški pozdrav pokušalo i legalizirati.
Osnovni problem je da se policija u svom toleriranju javnog ustašluka poziva upravo na teze Plenkovićevog vijeća, koje je pravno bezvrijedno, umjesto da se, primjerice, poziva na presude Ustavnog suda.
U normalnoj demokratskoj i pravnoj državi izvršna vlast ne može na temelju premijerovih želja samo tako mijenjati ustavne postavke pravnog poretka u državi. U Hrvatskoj upravo svjedočimo tome, i to kako bi se rehabilitirao jedan ustaški pozdrav.
Porezno rasterećenje od devet milijardi kuna
"Porezno smo rasteretili građane za oko devet milijardi kuna", izjava je premijera Plenkovića.
Naime, Plenković se u ovoj tvrdnji oslonio na problematične tvrdnje vlade da su njezine porezne izmjene od 2016. godine do danas donijele uštede od oko devet milijardi kuna. No ako se pogledaju porezni prihodi i udio poreza u bruto društvenom proizvodu, nikakvo rasterećenje ne postoji. Prije deset godina, 2009., prihodi državnog proračuna od poreza iznosili su 60,5 milijardi kuna, ili oko 20 milijardi manje nego danas, a samo u Plenkovićevom mandatu porast će za preko 15 milijardi kuna. Što bi tek bilo da nije bilo četiri kruga tzv. "poreznog rasterećenja"!
>> Porezni stručnjak: Marićevo porezno rasterećenje ne postoji
>> Plenković se hvali poreznim rasterećenjem koje zapravo ne postoji
Prema podacima Eurostata, prihodi središnje države od poreza prošle su godine iznosili 22 posto BDP-a. Godinu dana ranije bili su na razini od 21,6 posto BDP-a, a godinu prije toga, odnosno 2016., bili su 21,3 posto BDP-a. Znači, porezni prihodi rastu i u odnosu na veličinu ekonomije.
Iako vlada pokušava javnost uvjeriti da provodi velika porezna rasterećenja, ona zapravo nisu ni moguća s obzirom na to da u javnom sektoru nije provedena apsolutno nikakva racionalizacija, nego upravo suprotno - njegovi troškovi se neprestano povećavaju.
Siromašniji, a bogatiji
Odgovarajući na Stankovićevo pitanje zašto je Hrvatska u njegovom mandatu zacementirala poziciju druge najsiromašnije članice Europske unije, Plenković je ukazao na to da smo po brojkama zapravo porasli, iako smo na popisu pali u odnosu na druge zemlje.
"Nije istina. Mi smo postali bogatiji", dodao je.
>> Što se dogodilo s hrvatskom ekonomijom pod Plenkovićem?
Podaci eurostatističara pokazuju da smo se u razdoblju od 2016. do 2018. godine, što su posljednji dostupni podaci, po stupnju razvijenosti u odnosu na prosjek Europske unije pomakli samo nekoliko koraka. Dok smo, naime, 2016. godine bili na 61 posto prosjeka razvijenosti Unije, 2018. smo došli na 63 posto. Istodobno, Rumunjska je sa 60 posto prosjeka razvijenosti Unije skočila na 66 posto.
Koliko smo bogatiji vidljivo je iz tablice hrvatske ekonomije za vrijeme Plenkovićeve vlade.
Može se reći da je Plenkovićeva vlada napravila određene iskorake, ali da oni ni izbliza nisu dovoljni za buduće utrke koje čekaju Hrvatsku. U ovoj, posljednjoj godini Plenkovićevog mandata, Hrvatsku je, kao i ostatak svijeta, pogodila koronakriza, čije posljedice tek treba sagledati i od kojih ćemo se dugo oporavljati. To je međutim posao koji čeka novu vladu.
Plenkovićeva borba protiv onih koji se bore protiv korupcije
"Ako je netko u svom mandatu dokazao da institucije neovisno rade svoj posao, onda smo to mi", rekao je Plenković, koji je mislio na sudstvo, policiju i DORH, a govorio je o borbi protiv korupcije.
Podsjetimo da je Plenković u srpnju prošle godine rekao: "Ne dam nikome da meni, vladi i HDZ-u na bilo koji način lijepi etikete korupcije." Što je točno značila ta izjava doznali smo iz Plenkovićevih napada na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa i to zato što je otvorilo niz slučajeva protiv njega i njegovih ministara.
>> Plenković se rugao na izvanrednoj presici: "Došli smo se zabavljati s vama"
Točnije, nakon što je Povjerenstvo ministra financija Zdravka Marića i bivšu potpredsjednicu Martinu Dalić proglasilo krivima zbog Agrokora te nakon što je pokrenulo slučajeve protiv Andreja Plenkovića za Aferu Hotmail te potpredsjednika vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, započeo je pritisak na rad Povjerenstva. Sukob je izbio i zbog činjenice da je HDZ odbio dati potrebnu dokumentaciju, putne naloge i račune vezane za službeno putovanje HDZ-a u Finsku, a to je svakako bio presedan. Plenković je više svojih javnih nastupa iskoristio kako bi se izrugivao Povjerenstvu.
Povjerenstvo je u dvije odluke zaključilo da je premijer prekršio načela savjesnog i transparentnog obnašanja dužnosti, a Plenković je tražio izuzeće šefice Povjerenstva Nataše Novaković.
>> Plenković tražio izuzeće šefice Povjerenstva za sukob interesa
Isto tako, niz je primjedbi na izbor glavne državne odvjetnice. HDZ nije uspio odgovoriti po kojem je kriteriju od strane vlade izabrana Zlata Hrvoj-Šipek, a ostali odbačeni.
Hrvatska ima veći politički utjecaj? Not!
"Hrvatska ima širi politički utjecaj nego ranije", rekao je Plenković govoreći o međunarodnom utjecaju Hrvatske unutar Europske unije. Valja podsjetiti da je Utjecajni think-tank European Council on Foreign Relations (ECFR) izradio gigantski izvještaj na više od tisuću stranica u kojem detaljno analizira suradnički odnosno koalicijski potencijal svih 28 država Europske unije u odnosu na sve članice.
>> Hrvatsku u EU nitko ne shvaća ozbiljno. Ovaj veliki izvještaj to dokazuje
U izradi izvještaja pod naslovom EU Coalition Explorer sudjelovalo je 877 eksperata iz vlada, parlamenata, sveučilišta i medija koji se bave europskom politikom i dobro su upućeni u unutarnje funkcioniranje Europske unije. Izvještaj je izašao krajem 2018. godine, a za Hrvatsku je znakovito da se sa Slovenijom nalazi među najslabije ocijenjenim članicama Europske unije kada je riječ o utjecaju i mogućnosti pronalaženja saveznika i sklapanja koalicija u Uniji. To znači i da Hrvatska ni nakon pet godina članstva u Europskoj uniji nije uspjela ostvariti strateški važne odnose s većinom ostalih članica te da je percipirana kao marginalan solo igrač, za kojega nikoga nije briga.
Da je Hrvatska postala utjecajna pokušali su dokazati iz vlade tvrdeći da je predsjedanje Vijećem Europske unije velik uspjeh. To omogućuje da zemlja koja predsjeda: 1. predlaže i određuje agendu, 2. posreduje kod institucionalnih kompromisa, 3. koordinira usklađivanje nacionalnih politika i 4. administrira i upravlja Vijećem Europske unije. Od te četiri ovlasti samo prva ima određenu političku težinu, dok su ostale administrativne, odnosno tehničke zadaće.
>> Postoji li nebitnija stvar od hrvatskog predsjedanja EU-om?
Hrvatska je već pokazala da nema kapacitete da sama obavi sve zadaće koje nosi predsjedanje pa je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na sebe preuzeo pregovore o financijskoj konstrukciji Europske unije.
Zašto je Agrokor bio hitan, a potres nije?
"Drugačije je to, Agrokor je mogao pasti sutra, a šteta od potresa je već napravljena", objašnjavao je danas Plenković govoreći o nedonošenju Zakona o obnovi Zagreba nakon potresa.
Osim činjenice da dijelovi fasada u Zagrebu i dalje padaju, kao i da je više od 500 osoba ostalo bez svojih domova, vrijedi usporediti Lex Agrokor i Zakon o sanaciji potresa. Plenković za Zakon o sanaciji koristi izraz "kompleksan", koji je koristio i za slučaj Agrokor.
"Kompleksan zakon" pisala je tajna skupina Borg na čijem su čelu bili premijer Plenković i tadašnja potpredsjednica vlade Martina Dalić. Početkom ožujka bilo je dogovoreno da će tajna skupina pisati zakon, a na vladi je zakon bio usvojen već 31. ožujka. Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, u javnosti poznatiji kao Lex Agrokor, u Hrvatskom je saboru usvojen i proglašen 7. travnja, a isti dan objavljen je u Narodnim novinama.
>> Nitko nije bacio očajne Zagrepčane na koljena kao Andrej Plenković
Ta brzina izostala je u slučaju zagrebačkog potresa. Za usporedbu, tijekom svibnja 2014. godine područje Vukovarsko-srijemske županije pogodile su katastrofalne poplave, od kojih je najveća šteta bila zabilježena u Gunji. Šteta je bila procijenjena na gotovo 1,7 milijardi kuna, od čega je samo na zgradama šteta iznosila 1,2 milijarde. Vladi Zorana Milanovića je sve skupa, od dana proglašenja katastrofe do izglasavanja zakona, trebalo točno 30 dana. Točno 44 dana nakon poplava, 3. srpnja, na snagu je stupio program obnove i saniranja posljedica katastrofalnih poplava te su utvrđene mjere obnove zgrada javne namjene, gospodarskih zgrada i stambenih zgrada, odnosno obnova je mogla formalno početi.
Zakon o obnovi Zagreba još uvijek nije na vidiku. Potres se dogodio 22. ožujka ove godine.
Nije bio izbor, nego kapitulacija
"Imali smo izbor, PDV ili isplatiti plaće", rekao je Andrej Plenković kada je govorio o tome da nije ispunio predizborno obećanje smanjenja stope PDV-a. No ako se prisjetimo događaja iz listopada prošle godine, činjenica je da je bila riječ o kapitulaciji, a ne izboru.
>> Nama porezi, njima veće plaće. Ako niste među njima, bježite iz Uhljebistana
Vlada na čelu s Plenkovićem odustala je od smanjenja PDV-a u korist povećanja plaće desecima tisuća građana zaposlenih u javnom sektoru. Plenković je tu odluku donio kako bi mogao održati vlast, odnosno koaliciju na okupu, a da pri tome ne ugrozi stabilnost proračuna. Plenković je tada objašnjavao da je pristao na zahtjeve sindikata o rastu plaća u državnim i javnim službama te o povećanju plaća od 6,1 posto u 2020. godini dinamikom 2 posto + 2 posto + 2 posto, kao i povećati osobni odbitak i minimalnu plaću te pritom odustati od nižeg PDV-a. Ekonomski stručnjaci kritizirali su tu odluku tvrdeći da je HDZ radi nadolazećih parlamentarnih izbora udovoljio zahtjevima sindikata te je tako još više pogoršao ionako sve lošiju fiskalnu poziciju zemlje.
Prema programu HDZ-a iz 2016. godine se smanjenje opće stope PDV-a u drugoj godini mandata predviđalo za jedan postotni bod te i jedan postotni bod u posljednjoj, na 23 posto.
Dalić je bila aktivistica koja je spašavala Agrokor
Premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković danas je u emisiji Nedjeljom u dva rekao da je Martina Dalić svojim aktivizmom doprinijela da se Agrokor spasi od bankrota. Kasnije je dodao da je Dalić sama dala ostavku i to samo zbog, kako je rekao, medijskog pritiska. Krenimo redom.
Martina Dalić nije bila aktivistica, nego potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva. Iz dokumentacije, mailova, izjava i članaka koje je Index objavio u Aferi Hotmail jasno proizlazi kako Andrej Plenković i Martina Dalić nisu samo namjerno obmanjivali hrvatsku javnost govoreći neistine o stanju u Agrokoru nego su i kao premijer i potpredsjednica vlade iskoristili svoje položaje kako bi posebna skupina, birana od strane Plenkovića i Dalić, mogla zaraditi desetke, ako ne i stotine milijuna kuna na poslovima u Agrokoru nakon 10. travnja prošle godine, odnosno nakon stupanja na snagu Lex Agrokora i ulaska posebnog vladinog povjerenika Ante Ramljaka u središte bivše tvrtke Ivice Todorića.
>> Danas je postalo jasno: Plenković je šef grupe Borg
Ramljak je bio član skupine Borg, kako su se sami nazvali, a u kojoj su bili vlasnici, predsjednici i djelatnici brokerskih kuća, konzultantskih tvrtki i odvjetničkih ureda te su tajno radili za vladu na pripremi zakona. Grupa Borg djelovala je neformalno; nisu bili obvezani ugovorom o tajnosti niti su bili ograničeni da te informacije ne koriste za vlastite poslove. Redovito su na sastancima osobno o detaljima informirali premijera Plenkovića, a na kraju su izvukli i osobnu korist s obzirom na to da su na ime savjetničkih usluga iz Agrokora izvukli gotovo pola milijarde kuna.
Grupa Borg radila je u tajnosti. Plenković i Dalić su sve do svibnja 2018. godine, kada je Index objavio prvi u nizu članaka o mailovima potpredsjednice Dalić, negirali postojanje grupe te su tvrdili da je Dalić osobno pisala zakon. Tako je bilo sve dok nismo objavili mailove koji nedvojbeno dokazuju suprotno - da je zakon pisala skupina ljudi povezanih s Plenkovićem i Dalić, a koja je kasnije na primjeni istog zakona zaradila golem novac.
Danas je jasno kako su Plenković i Dalić, ne vodeći računa o javnom interesu i transparentnom vođenju procesa sanacije Agrokora, privatnim osobama koje nisu bile vezane ni za jednu javnu funkciju odavali ne samo povjerljive pravne i financijske podatke nego i sadržaje povjerljivih razgovora članova vlade s investitorima, bankarima i diplomatima iz Rusije te ostale pravne i financijske podatke koji nisu bili poznati javnosti.
Uz Dalić, glavnu je riječ vodio Plenković, s obzirom na to da su nakon sastanka s njime davane glavne smjernice. Mailove grupe Borg dobivala je Plenkovićeva savjetnica. Dubravka Vlašić Pleše primila je na svoj službeni vladin mail, svega nekoliko sati prije usvajanja Lexa u vladi, nacrt Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno Lex Agrokora. Mail je poslao Branimir Bricelj iz Altere Corporate Financea, koji nije imao nikakve ovlasti u vladi.
Za kraj i krivi citat Tuđmana koji "dobro pamti"
"Ako sam išta upamtio od doktora Franje Tuđmana, to je njegov govor u Vukovaru 1997. godine, gdje je rekao: 'Moramo pokazati širinu!' To je ono što me vodi i to je taj HDZ", rekao je Plenković u emisiji Nedjeljom u dva.
>> GOVOR PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE, DR FRANJE TUĐMANA U VUKOVARU, 8. lipnja 1997. godine
Plenković je mislio na govor tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana u Vukovaru 8. lipnja 1997. godine, no u tom govoru, koji je sačuvan na stranicama predsjednik.hr, ne spominje se rečenica koju je "upamtio" Plenković: "Moramo pokazati širinu."
Ako gledamo kontekst Plenkovićeve izjave, a spominjao je smanjenje razlika i podjela u društvu, vjerojatno je mislio na sljedeću Tuđmanovu rečenicu: "Moramo podjednaku politiku voditi prema sveukupnom pučanstvu ne praveći nikakvu diskriminaciju prema nikome." Tuđman je tada rekao da na nekoć okupirana mjesta moramo vraćati i prognane Hrvate.
"I prema tome, nemojte onda ako prognani Hrvat dođe, pa onda kazati 'sada progonimo Srbe', ne progonimo", rekao je tada Tuđman.