"Ne možemo zbog toga ne prozivati ključne međunarodne dužnosnike i organizacije poput Visokog predstavnika za BiH ili UNHCR-a ali i domaće političare i tijela vlasti", kazao je biskup Komarica.
On je podsjetio na drastični primjer stanja u Republici Srpskoj gdje je od 220 tisuća katolika, koliko ih je na tom području živjelo prije rata, sada ostalo samo 12 tisuća.
U priopćenju Biskupske konferencije BiH, koje je ovim povodom objavljeno, istaknuto je kako će biskupi zbog ovakvog stanja nastaviti neprekidno "ukazivati na nasilje, raskrinkavati nepravde, nazivati zlo pravim imenom i svim zakonitim sredstvima braniti povjerene im zajednice i ne dopustiti da ih zastraši i jedna ovozemaljska vlast".
Takvo zaduženje, podsjećaju biskupi BiH, izričito im je dao i papa Ivan Pavao II tijekom svog boravka u Sarajevu 1997. godine.
Odgovarajući na novinarsko pitanje vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić potvrdio je kako Crkva u BiH i dalje traži da se njen zakoniti položaj regulira posebnim ugovorom vlade te zemlje s Vatikanom.
"Očekujemo da se država BiH odgovorno postavi prema Svetoj Stolici koja se toliko zauzela za ovu zemlju", kazao je kardinal Puljić istaknuvši kako konkordat s Vatikanom ne znači nikakvu privilegiju za Katoličku crkvu nego naprosto poštivanje njezina unutarnjeg ustroja.
Članovi Biskupske konfeencije BiH razmatrali su na svom posljednjem zasjedanju i mogućnost organiziranja laikata kako je to uobičajena praksa u svim zemljama gdje vlada sloboda ispovijedanja vjere.
Vijeće za laike zaduženo je razmotriti aktualnu situaciju katoličkih laika u BiH i o tome pripremiti konkretne prijedloge u svrhu početka organiziranog laikata.
Razmotrene su i pripreme za susret predsjednika biskupskih konferencija jugoistočne Europe što će se od 25. do 27. veljače održati u Sarajevu.