Domaćin svečanosti grčki premijer Costas Simitis, čija zemlja trenutno predsjeda EU, ocijenio je da je riječ o "povijesnom" događaju koji jamči "mirnu, stabilnu i naprednu budućnost" europskom kontinentu.
"Imam čast i zadovoljstvo pozvati vas u Atenu na povijesnu svečanost potpisivanja Sporazuma o pristupanju. Proširena Unija jamči mirnu, stabilnu i naprednu budućnost za sve svoje članice i susjede", rekao je Simitis u pozivu koji je uputio sudionicima svečanosti.
Svečanost potpisivanja sporazuma trebala bi trajati nešto više od dva sata, a predviđeno je da predstavnici svih 25 zemalja, abecednim redoslijedom, održe trominutne govore i zatim svečano potpišu Sporazum.
Deset zemalja kandidata - Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Slovenija, Litva, Latvija, Estonija, Malta i Cipar - potpisivanjem Sporazuma dobit će status promatrača u Europskoj uniji.
Takav status znači da će njihovi predstavnici imati pravo sudjelovanja na pripremnim sastancima za sjednice Europskog vijeća i Vijeća ministara.
Isto tako, od svibnja bi promatrači iz deset zemalja trebali sudjelovati u radu Europskog parlamenta, a Europska komisija bi trebala pozivati dužnosnike iz budućih članica na pojedine radne sastanke i sastanke odbora.
Prošlog je tjedna Europski parlament većinom glasova podržao proces proširenja EU i time omogućio potpisivanje Sporazuma o pristupanju.
Petsto šezdeset i pet zastupnika Europskog parlamenta glasovalo je o svakoj pojedinoj kandidaturi, a svih je deset zemalja dobilo premoćnu većinu glasova.
Ipak, najmanje je glasova, 498, dobila Češka, dok su najveću potporu, 522 glasa, dobile Latvija, Mađarska i Slovenija.
Potpisivanje Sporazuma o pristupanju samo je jedan korak u dugom i kompliciranom procesu proširenja Europske unije.
Od deset budućih članica, zahtjev za priključenje Uniji najranije su podnijele Malta i Cipar - 1990. godine.
Među osam bivših komunističkih zemalja srednje i istočne Europe, prve su zahtjev podnijele Mađarska i Poljska 1994. godine. Godinu kasnije aplicirale su Slovačka, Latvija, Estonija i Litva, dok su 1996. godine zahtjev podnijele Češka i Slovenija.
Na preporuku Europske komisije iz srpnja 1997. godine, Europsko vijeće je na summitu u Luxembourgu u prosincu iste godine donijelo odluku o pokretanju pregovora o punopravnom članstvu sa šest zemalja - s Mađarskom, Poljskom, Estonijom, Češkom, Slovenijom i Ciprom. Pregovori s tim zemljama počeli su u ožujku 1998. godine.
Pozitivno mišljenje Europske komisije dobile su u listopadu 1999. godine Slovačka, Latvija, Litva i Malta, a u prosincu iste godine Europsko vijeće je na summitu u Luxembourgu donijelo odluku da se i te zemlje priključe prvoj skupini, te su pregovori s njima počeli 2000. godine.
Pregovori s Bugarskom i Rumunjskom, koje su aplicirale za članstvo u EU 1995. godine, također su pokrenuti 2000. godine, ali još uvijek nisu dovršeni.
U listopadu prošle godine Komisija je izvijestila je da je proces pregovora s deset budućih članica dovršen, a to je izvješće ratificiralo i Europsko vijeće na summitu u Kopenhagenu u prosincu 2002. godine, čime je omogućeno atensko potpisivanje Sporazuma o pristupanju.
Uoči svečanog potpisivanja, u srijedu prijepodne, čelnici Unije održat će neformalni sastanak Europskog vijeća na kojem će, kako se očekuje, dominirati teme vezane za stanje u Iraku.
Na sastanku bi trebali sudjelovati jedan od pokretača rata u Iraku, britanski premijer Tony Blair, te dvojica najistaknutijih protivnika ratne opcije - francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard Schroeder.
Očekuje se da će se u Ateni u srijedu okupiti tisuće antiratnih i antiglobalizacijskih prosvjednika, a cijeli događaj će osiguravati oko 20,000 policajaca.