Djeci izdvojenoj iz obitelji potreban pojačan psihosocijalni tretman

U HRVATSKOJ je iz obitelji izdvojeno i smješteno u neki oblik socijalne ustanove oko 4.000 djece, a istraživanje provedeno među djecom u državnim domovima pokazalo je da čak dvije trećine imaju izražene probleme u ponašanju i osjećajima, zbog čega trebaju dodatnu psihosocijalnu pomoć.

Djeca smještena u domove ili udomiteljske obitelji već su prije izdvajanja iz obitelji doživjela čak 12 puta više trauma nego djeca koja žive uobičajenim životom u vlastitim obiteljima, upozorila je na današnjem stručnom seminaru o razvoju skrbi za djecu docentica na Studiju za socijalni rad Branka Sladović Franz.

Oko trećine djece u dobi od 10 do 14 godina osjeća se dobro bez obzira na proživljene traume i uvjete u domu, dok ostali pokazuju simptome moguće kliničke depresije i nizak stupanj samopoštovanja, pa im je hitno potrebna stručna pomoć, kaže Sladović.

Pritom ističe da treba postupno širiti izvaninstitucionalnu skrb za djecu, poput smještaja u udomiteljske obitelji, ali se nikako ne smiju ukidati dječji domovi jer postoje brojne situacije u kojima su oni najbolje rješenje.

Stručni skup pod nazivom ´Strategije razvoja institucionalne i izvaninstitucionalne skrbi za djecu u 21. stoljeću´ okupio je danas pedesetak hrvatskih stručnjaka čija će rasprava poslužiti za izradu nacionalnog izvješća koje će biti predstavljeno na međunarodnoj konferenciji u Stocholmu u svibnju ove godine.

Pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi Nino Žganec kazao je da se priprema, a dijelom i provodi decentralizacija i deinstitucionalizacija cjelokupnog sustava socijalne skrbi, pa tako i skrbi za djecu.

Po njegovu bi mišljenju, socijalne bi ustanove trebale biti reducirane samo na najnužnije, dok bi se gotovo sva skrb prebacila na oblike slične obiteljskim uvjetima.

´Udomiteljstvo je društveno vrlo koristan i poželjan oblik skrbi za djecu i trebalo bi ga više poticati´, kazala je predsjednica Vladina Vijeća za djecu Marina Ajduković.