PODRUČJE Mljetskog akvatorija od prekjučer guše stotine kvadratnih kilometara smeća za koje se sumnja da je došlo najvjerojatnije iz Albanije. Smeće je počelo stizati prekjučer, a jučer je područje obale poluotoka Pelješca zatrpala ogromna količina otpada među kojim su, prema riječima očevidaca, većinom boce, igle, kateteri te prazne boce za fiziološke otopine, ali i lešine preminulih životinja.
Zbog velikog onečišćenja mora u Mljetskom kanalu plastičnim i drvenim otpadom, Državna uprava za zaštitu i spašavanje upozorila je danas građane da ne diraju navedeni otpad i ne upuštaju se u samostalno čišćenje istog zbog mogućeg utjecaja na zdravlje! Izvijestili su i kako će sanaciju otpada izvršiti ovlaštena tvrtka za poslove sanitarne zaštite i zaštite okoliša. Ipak, danas nije započelo čišćenje skupljenog smeća, a mještani strahuju da će zapuhati jugo koje bi smeće odvuklo od obale prije skupljanja. Nadježne službe su obećale da će akcija čišćenja mora i obale započeti sutra.
Na Pelješcu je smeće prekrilo cijeli akvatorij od Trstenika do svjetionika Lirica, a radi se o stotinama kvadratnih kilometara smeća čija je ovogodišnja količina znatno veća od onoga što je dolazilo prethodnih godina.
Ono po čemu se zaključuje da se radi o pretežno albanskom smeću su boce i smeće albanskih robnih marki ili s etiketama na albanskom jeziku. Mještani Pelješca nadaju se državnoj pomoći u čišćenju plaža, ali i da će se otkriti porijeklo smeća koje svake godine u sve većoj količini zatrpava Mljetski akvatorij.
DUZS: "Imamo dojavu, čekamo izvješće s terena"
Iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje potvrdili su nam kako postoje prijave o velikoj količini smeća koje se sakuplja oko Pelješca. "Županijski centar u Dubrovniku ima dojavu o nakupini smeća kod poluotoka Pelješca, točnije kod mjesta Trstenik. O tome je obaviještena Lučka kapetanija dubrovačka koja je krenula na uviđaj. U ovoj fazi DUZS očekuje izvješće o stanju na terenu Lučke kapetanije", kazao je za Index Mario Selnik, dežurna osoba za medije iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
Nakon što dobiju uvid o stanju na terenu, donijet će odluku o daljnjim akcijama i aktivnostima, objasnio je. Kako nam je kazao, navodno se na tom mjestu svake godine skuplja određena količina otpada takve vrste iz Albanije, no ovoga je puta navodno otpada znatno više.
Zelena akcija: Zaštita okoliša mora imati međunarodni karakter
"Moguće je da se radi o smeću iz Albanije jer morske struje u Jadranu idu smjerom obrnutim od kazaljke na satu. Tako naš otpad ide primjerice Talijanima, dok prema nama nasreću ne ide zagađenje iz njihove rijeke Po, već niz njihovu obalu. Kada bi struje išle u obrnutom smjeru, nama bi dolazilo industrijsko zagađenje iz rijeke Po. Radi se o slučaju koji je na neki način sličan onome iz Mađarske koji pokazao da zaštita okoliša nužno mora imati međunarodni karakter", kazao je za Index Tomislav Tomašević iz Zelene akcije.
Objašnjava kako su za problem nakupljanja smeća na Pelješcu saznali s Index.hr-a te da još sakupljaju informacije o tome pokušavajući donijeti ocjenu o koliko velikom problemu se radi. Ukoliko se utvrdi da postoji problem s otpadom koji se na našim obalama skuplja iz Albanije, Zelena akcija će prvo djelovati prema domaćim nadležnim institucijama, a onda i prema međunarodnim.
"Ovakve svinjarije se događaju stalno"
Predsjednik Udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić u razgovoru za Index je rekao kako prvo treba napomenuti da u Mediteran na sat uđe oko 400 tona otpada, a od toga je 80 posto s kopna te zato godišnje strada oko milijun riba, gmazova, ptica i sisavaca. Zbog toga je napravljen plan koji se zove "Horizon 2020." koji ima za cilj do 2020. godine sniziti to zagađenje za 50 posto.
"Ovakve svinjarije se događaju stalno. Postoje fotografije gdje na južnim obalama Mediterana ljudi još uvijek uredno bacaju smeće u more, kao što se još uvijek na Jakuševcu odlaže smeće. To je bilo i kod nas do prije nekoliko desetljeća, ljudi su direktno bacali smeće u more", kazao nam je Piršić i dodao kako je prije tri godine bio u Glori u Albaniji kada se radio plan da se tamo napravi naftovod.
Ono što izbaci more u Albaniji za šest dana je u Duborovniku, a za sedam na Mljetu
Upozorava da ono što se izbaci u more u Glori za šest dana je u Dubrovniku, a za sedam na Mljetu. Objasnio je da smo mi do sada imali sreću, jer je većina zagađenja dolazila iz rijeke Po u Italiji te se to zagađenje spuštalo morem uz talijansku obalu.
"Ovdje smo imali nesreću da je Albanija, koja je do nedavno bila nerazvijena zemlja, nije radila velike količine otpada, a sada je proizvela otpad koje je more poplavilo te je taj otpad došao do nas", rekao nam je Piršić te dodao kako je to očekivani događaj te je čudno što se to nije dogodilo ranije.
"Bit će nemoguće naplatiti štetu krivcima"
Upozorava i da osim vidljivo zagađenja, tu se događa i nevidljivo zagađenje."Kao prvo alohtonim vrstama koje ulaze u Jadran i kao drugo kemikalijama koje ulaze u more, a koje ne vidimo. Vjerojatno je to zagađenje i prisutnije kroz oku manje vidljive elemente", rekao je Piršić te upozorio da Pelješcu mora pomoći Hrvatska, jer jedna županija to neće moći. Kao rješenje cijele situacije zagađenja je, po Piršiću, stvaranje zajedničkih planova smanjenja zagađenja u Sredozemnom moru.
"Bit će vjerojatno nemoguće označiti tko je kriv i samim time naplatiti štetu, jer do sada imamo zagađenja koja dolaze s brodova i kada se ona dogode, krivac nije poznat", kazao nam je Piršić te dodao kako su ovakva, ali manja zagađenja, već duže vremena prisutna te da su opasnija ona zagađenja koja ne vidimo.
"Čišćenje će trajati dugo"
Vršitelj dužnosti lučkog kapetana Lučke kapetanije Dubrovnik Nikola Beusan kazao je kako se uglavnom radi o otpadu anorganskog porijekla koji se ne može razgraditi. Ostatak je organskog porijekla poput životinjskih lešina, drva i tako dalje. Plaže u pelješkim mjestima Žuljana i Trstenik potpuno su prekrivene otpadom koji je iz Albanije i Italije, kako je kazao, stigao s jakim jugom. Prema njegovom mišljenju, za uklanjanje otpada trebale bi se pobrinuti lokalne samouprave.
Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić je u Dnevniku 3 rekao da će čišćenje vršiti lokalne jedinice, općine i gradovi, a ako će biti potrebno pozvat će se u pomoć i država. "Smeće treba što prije ukloniti, dok će se strvine očistiti na poseban način", kazao je Dobroslavić i dodao da su angažirane tvrtke dovoljno opremljene za čišćenje, dok će u uklanjanju strvina pomagati veterinari.
"Čišćenje će trajati dugo, jer uz plaže do kojih se može doći automobilima, onečišćeno je i mnogo plaža i uvalica do kojih će se morati ići brodovima ili pješice", kazao je Dobroslavić i dodao da će zbog tih plaža čišćenje trajati duže.
Desetine tona smeća
Lučka kapetanija izvršila je jutros uviđaj na terenu vezano za nanose smeća na južnoj strani Pelješca te izvijestila Državnu upravu za zaštitu i spašavanje kako se prema prvim procjenama radi o desetinama tona otpada. Najugroženija su područja uvala Zaglavak, luka Trstenik i područje Dingaškog škoja. Ustanovljeno je da se radi o plastičnom otpadu (boce i najlonske vrećice) pomiješanog s ostacima drvene građe. Također su primijećene plutajuće lešine životinja (koza, ovaca, pasa i divljih svinja), a na plaži Trstenik more je izbacilo i leš dupina.
Pretpostavlja se kako se radi o otpadu iz Albanije, a naneseno je tijekom jakog jugoistočnog vjetra. Zbog plutajuće trstike pomiješane s otpadom također se pretpostavlja da je nanos stigao iz rijeke Bojane. Lučka kapetanija izvijestila je i kako prema dojavama lokalnih ribara postoji realna opasnost i za sigurnost plovidbe zbog plutajućih debla u blizini svjetionika i otočića Lirica. Dodaju i kako je sanacija onečišćenog područja trebala započeti danas, ali je odgođena zbog loših vremenskih uvjeta te će se s istom započeti čim se vremenske prilike poboljšaju.