EU se povećala za 10 novih članica

EUROPSKA se unija u subotu 1. svibnja, točno u ponoć, proširila po šesti puta u svojoj povijesti i s oko 450 milijuna stanovnika postala treće najveće tržište na svijetu iza Kine i Indije.

Ovo je dosad najveće širenje u povijesti, koje je obuhvatilo osam bivših komunističkih zemalja (Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Slovačka, Slovenija i Poljska) i dvije mediteranske otočne države (Malta i Cipar). EU je time prvi puta ušla na teritorij koji je nekada bio iza komunističke željezne zavjese.

Od šest dosadašnjih krugova proširenja, tri su ostvarena nakon pada totalitarnih režima u pristupajućim zemljama.

Sve je počelo 1951. godine u Parizu kada je šest zapadnoeuropskih zemalja (Njemačka, Francuska, Italija, Belgija, Nizozemska i Luxembourg) potpisalo sporazum o Europskoj zajednici za ugljen i čelik, odnosno preteči EU.

Do prvog širenja došlo je 1973. kada su se šestorici pridružila Velika Britanija, Danska i Irska. Taj proces nije išao glatko, u prvom redu zbog opiranja Francuske da se primi Veliku Britaniju.

Drugo proširenje uslijedilo je 1981. ulaskom Grčke. Atena je sporazum o pridruživanju s Europskom ekonomskom zajednicom potpisala još 1961, koji je u vrijeme vojne diktature u Grčkoj 1967.-1974. bio zamrznut. Nakon završetka vojne diktature Grčka je podnijela molbu za članstvo 1975.

Pet godina poslije, 1986. godine Europska ekonomska zajednica narasla je na 12 članica. Nakon pada totalitarnih režima sredinom 70-tih godina, Španjolska i Portugal nastojali su ući u zajednicu i okončati višegodišnju izolaciju. Španjolska je još u vrijeme režima generala Francisca Franca 1962. podnijela molbu za članstvo, ali tek su joj Francovom smrću 1975. otvorena vrata. Novu molbu podnijela je 1977. godine. Slično kao i Španjolska, ni Portugal nije mogao računati na ulazak u integracije dok su na vlasti bili Antonio Salazar i njegov nasljednik Marcel Caetano, a tek uspostavom demokracije 1976. Portugal je krenuo na put europskih integracija. Španjolska i Portugal službeno su ušle u EEZ 1. siječnja 1986. godine.

U petom krugu proširenja 1995. u članstvo, tada već Europske unije, ušle su Austrija, Finska i Švedska. Budući da je riječ o zemljama koje su bile trgovinski tijesno povezane s dvanaestoricom, pregovori o članstvu završeni su vrlo brzo.

Osam bivših komunističkih zemalja, koje su 1. svibnja ušle u Europsku uniju, započele su s približavanjem EU krajem 80-tih i početkom 90-tih, a Cipar i Malta dva desetljeća prije njih.

Godine1970. Sporazum o pridruživanju potpisuje Malta, a dvije godine kasnije Cipar. Mađarska, kao prva zemlja srednje i istočne Europe to je učinila 1988. Odmah sljedeće godine isto je učinila i Poljska, istodobno kada su Cipar i Malta podnijele molbu za članstvo.

Godine 1993. Europska unija na summitu u Kopenhagenu utvrđuje političke i gospodarske kriterije koji moraju biti ispunjeni za ulazak u članstvo. Godinu kasnije Poljska i Mađarska podnose molbu za članstvo.

Estonija, Latvija i Litva potpisuju sporazume o prodruživanju 1995. Iste godine molbu za članstvo podnose Slovačka, Latvija, Estonija i Litva. Godine1996. Slovenija potpisuje europski sporazum i podnosi molbu za članstvo. Molbu također podnosi i Češka, dok nova vlada na Malti zamrzava svoj zahtjev za članstvo.

Već 1997. Europska komisija objavljuje avis o kandidatima za članstvo i preporučuje Europskom vijeću početak pregovora sa šest zemalja - Ciprom, Češkom, Estonijom, Mađarskom, Poljskom i Slovenijom.

Sljedeće godine skupina od prvih šest zemalja počinje pregovore o članstvu. Nakon nove smjene vlade na Malti, ponovno se aktivira molba za članstvo. Na summitu u Helsinkiju u prosincu 1999. odlučeno je da se prvoj šestorici pridruže još četiri zemlje Latvija, Litva, Malta i Slovačka.

Godine 2000. druga skupina kandidata otpočinje pregovore o punopravnom članstvu. Na summitu u Kopenhagenu 2002. završeni su pregovori s deset zemalja kandidata, a godinu kasnije u Ateni potpisan je pristupni sporazum s 10 zemalja.

Proces proširenja s 1. svibnjem nije zaustavljen. Rumunjska i Bugarska, koje su svoje aktivnosti u približavanju Uniji započele paralelno s osam bivših komunističkih zemalja, ali nisu na vrijeme okončale pregovore, očekuju da će to učiniti do 2007. godine. Turska, koja ima službeni status kandidata, očekuje datum početka pregovora, a Hrvatska, zemlja s pozitivnim mišljenjem Europske komisije, nada se da će status kandidata i datum otpočinjanja pregovora dobiti na summitu Unije u lipnju.

25 zemalja slavi u Dublinu  proširenje EU

Ojačana ulaskom deset novih država članica, Europska unija, koja od 1. svibnja broji 450 milijuna ljudi na prostoru od Talina na sjeveru do Nikozije na jugu, u subotu će svečanostima u Dublinu proslaviti najveće proširenje u svojoj povijesti izgradnje europske zajednice počete 1957.

Predsjednik Europske komisije, koji je "dobordošlicu novoj Europi" zaželio u poruci objavljenoj u petak navečer u Bruxellesu, treba se tijekom prijepodneva sastati s irskim premijerom Bertiejem Ahernom, čija zemlja trenutačno predsjeda EU-om, te s predsjednikom Europskog parlamenta Patom Coxom kako bi održali prvu konferenciju za novinare u Dublinu "trojice predsjednika" EU.

Ahern će poslije podne primiti 24 svojih kolega po dužnosti, šefova država i vlada proširene EU, te održati svečanost podizanja zastave.

Zbor od 500 djece istodobno će otpjevati Odu radosti Ludwiga van Beethovena, europsku himnu.
Svečanost će se održati u rezidenciji irske predsjednice Mary MacAleese, u središtu Phoenix Parka u Dublinu, čiji ulaz čuva jako policijsko osiguranje. Oko 5.000 policajaca i 2.500 vojnika raspoređeno je u Dublinu sa zadaćom da osigura miran tijek svečanosti.

Alternativne udruge, poput udruge Drukčija Europa je moguća, pozvale su sredinom dana na prosvjed u središtu grada i tijekom poslijepodneva kod Phoenix Parka u trenutku dizanja zastava.