NAKON što su nas prestigle sve zemlje EU-a osim Bugarske, a i ona će vrlo vjerojatno u narednih nekoliko godina, kako bismo izgledali bolje, krenule su usporedbe s Afrikom pa je tako premijer Plenković jučer ispalio da bi Afrikanci "vapili" da imaju standard kakav je u Hrvatskoj.
Hrvatska još uvijek nije siromašnija od afričkih zemalja, no po mnogim pokazateljima koji su vrlo važni za ekonomski i društveni razvoj, nalazi se na samom dnu svjetskih ljestvica, pa tako i iza Afrike.
Neka pati koga smeta, Hrvatska je po porezima i pravosuđu na dnu svijeta
Prema izvješću Svjetskog ekonomskog foruma za 2016.-2017., Hrvatska je među najlošijim zemljama svijeta po opterećenju državne regulacije (135. od 138 zemalja). Po efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova nalazi se na 134. od 138 zemalja, dok je po efikasnosti pravnog sustava u regulatornim izazovima na 130. mjestu.
Po učinku oporezivanja na poticanje investicija među 138 zemalja Hrvatska je 132., a po učinku oporezivanja na poticanje rada 134. Porezno opterećenje rada utjecalo je, naravno, na teško zadržavanje i privlačenje talenata pa smo po kapacitetu države da privuče talent na 133. mjestu, a po kapacitetu da zadrži talent na 132. mjestu.
Hrvatska, koja bi kao članica EU-a trebala biti među najboljim zemljama svijeta, mogla bi se potruditi da po poreznom opterećenju i efikasnosti pravosuđa bude bolja barem od Afrike.
Izostanak (političke) volje da se u Hrvatskoj napokon uvede efikasan pravni sustav i porezno rastereti ekonomija doveo nas je u situaciju da se u gotovo tri desetljeća nismo maknuli s mjesta.
Ne čudi da svi bježe iz zemlje koja 30 godina tapka na mjestu
Prije otprilike dva tjedna objavili smo podatke Maddison Projecta koji pokazuju da je Hrvatska u razdoblju od 1989. do 2016. imala realni rast BDP-a od samo 6,5 posto.
Istovremeno, realni BDP susjedne Slovenije porastao je 48,4 posto. Najsnažniji rast među bivšim komunističkim zemljama imala je Poljska, koja se transformirala u industrijsku silu, a njezin rast iznosio je 124,7 posto.
Snažnu transformaciju imale su i Češka i Slovačka, čiji BDP je od pada komunizma porastao 57,3 i 108,4 posto. Nekada vrlo siromašne zemlje, Rumunjska i Bugarska ostvarile su rast od gotovo 54 i 58 posto. Solidan rast imala je i Mađarska, koja je od 1989. do 2016. imala realni rast BDP-a od 38,6 posto.
Možemo se prisjetiti i nedavno objavljenih podataka Eurostata za 2017. godinu koji pokazuju da se prema stvarnoj individualnoj potrošnji (AIC) kojom se mjeri materijalno bogatstvo kućanstava, Hrvatska nalazi na 61 posto prosjeka Europske unije. Ispod nas je jedino Bugarska koja je na 55 posto, a iznad su sve ostale zemlje.
Ne čudi stoga što Hrvatska ima ogromne probleme s iseljavanjem, što svi koji mogu bježe u razvijenije, bogatije zemlje, a s obzirom na trendove, možemo se samo nadati da Hrvatska za 10 ili 20 godina zaista neće biti siromašnija od Afrike.