Konvencija obvezuje zemlje potpisnice da kriminaliziraju korupciju i kazneno progone počinitelje te razviju institucije za njezino sprječavanje. Zemlje trebaju surađivati u borbi protiv korupcije i obvezuju se vraćati imovinu stečenu korupcijom zemlji iz koje je ukradena.
U telefonskom razgovoru za Hinu ministrica Antičević-Marinović je u četvrtak kazala kako je konvencija značajna za globalizaciju borbe protiv korupcije i da je Hrvatska već poduzela niz koraka u borbi protiv tog zla.
Konvenciju UN-a do sada su potpisale 73 zemlje od 120 koliko sudjeluje na konferenciji u Meridi. Ministrica Antičević-Marinović je rekla kako sva nazočna izaslanstva ipak nisu potpisala dokument "jer on nosi velike obveze" zemljama potpisnicama.
"Hrvatska je već prilagodila svoje zakonodavstvo borbi protiv korupcije i donijela niz zakona u tom smjeru", rekla je ona.
Antičević-Marinović je kazala kako se hrvatsko zakonodavstvo usmjerilo i protiv davanja i uzimanja mita, da je Hrvatska donijela Zakon o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba u tom smislu te da je Vlada donijela i akcijski plan za borbu protiv korupcije.
Ona je među naporima protiv korupcije navela i osnutak Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) pri Državnom odvjetništvu.
"Rezultati su već tu," kazala je ona. "Raste povjerenje građana u sustav i u prošloj godini je za 80 posto povećan broj prijava USKOK-u protiv korupcije u odnosu na prethodnu".
Antičević-Marinović je rekla kako i nova hrvatska vlada treba nastaviti borbu protiv korupcije.
Konvenciju UN-a protiv korupcije usvojila je Opća skupština UN-a 31. listopada ove godine, a rezultat je rada pravnih stručnjaka iz više zemalja, među kojima i Hrvatske.
Nakon potpisivanja, Konvenciju protiv korupcije trebaju ratificirati parlamenti država potpisnica, a stupit će na snagu nakon što je ratificira 30 zemalja.