HRVATSKA bi u roku od samo godine dana mogla ostati bez jednog od svojih neprocjenjivih bogatstava i svojevrsnog zaštitnog znaka hrvatskih otoka – bjeloglavih supova, upozorio je Michael Terrasse, eminentni europski stručnjak za bjeloglave supove i novoimenovani savjetnik Ministarstva kulture.
"Opstanak supova ne možete osigurati ako nema tradicionalnog ovčarstva i ako svi zainteresirani za ovo pitanje – zaštitari prirode, lovci i ovčari, ne shvate da su dio iste priče." - ustvrdio je Terrasse, pa dodao da je uloga strvinara izuzetno važna za zatvorene ekosustave kakvi su hrvatski otoci, piše Novi list.
Terrasse je svoju pesimističnu prognozu izrekao na press konferenciji održanoj u ponedjeljak, a negativne ocjene o očuvanju supova u Hrvatskoj iznio je i Goran Sušić, voditelj projekta zaštite bjeloglavih supova.
"Ministarstvo poljoprivrede možete slobodno nazvati ministarstvom lovstva, njih ovčarstvo ne zanima. A što se županije tiče – ona je po pitanju zaštite supova u potpunosti zakazala." - kazao je Sušić, pa dodao kako, želimo li opstanak supova u Hrvatskoj, s otoka potrebno ukloniti sve alohtone životinjske vrste.
"Hrvatska od četiri vrste supova ima još samo jednu - bjeloglavog supa, a starješine, kostoberine i crkavice više nema." - rekao je Goran Sušić, znanstveni suradnik Zavoda za ornitologiju HAZU s Ornitološke postaje Cres. Sve četiri vrste obitavaju još samo u Španjolskoj i Turskoj.
Lani je bilo 180 bjeloglavih supova, odnosno 90 pari jer su uvijek muško i žensko zajedno. Od toga 60 pari na otoku Cresu, 20 pari na Prviću ispred otoka Krka i 10 pari na Krku. U prosincu prošle godine od trovanja je na Rabu uginulo 20 supova, a dva se opravljaju u Eko-centru "Caput Insulae-Beli". Supove nije nitko namjerno otrovao nego su ljudi da bi zaštitili ovce od alohtone divljači postavljali otrovane meke. Sušić je rekao da je na supove pucano i iz puške, ali da od toga nisu uginuli.
"Supovi su u Hrvatskoj prije Drugog svjetskog rata živjeli i mogli bi ponovno gnijezditi u Posavini, od Vukovara, Fruške gore, Požeškoj kotlini, na Učki, zaleđu Crikvenice, Rabu, Pagu, Lošinju, Cresu, Krku, Prviću kod Krka, Dugom otoku, Braču, Pelješcu, Biokovu, Velebitu, Paklenici, kanjonu Krke i Zrmanje, zaleđu Dubrovnika, Splita, duž doline Neretve." - rekao je Sušić. Prije dvadesetak godina bilo je oko 500 jedinki supova u Hrvatskoj.