Janša se hvalio radom vlade, a za rat s novinarima okvirio stare strukture i lobije

Foto: EPA

SLOVENSKI premijer Janez Janša kazao je u petak da je njegova koalicijska vlada 80 posto svog vremena do sada posvetila epidemiji covida-19 te da je paketima pomoći i subvencijama spasila "desetke tisuća" radnih mjesta, po čemu je, po njegovoj ocjeni, bila među najuspješnijima u Europi.

"Najavljivali su nam 7-postotni pad BDP-a i 120.000 nezaposlenih, ali se to nije ostvarilo jer je BDP pao za samo 5.5 posto, a nezaposlenih je manje od 90.000", kazao je Janša na konferenciji za novinare povodom prve obljetnice djelovanja svoje vlade. Istaknuo je da je vlada opsežnim zakonskim paketima spasila "desetke tisuća" radnih mjesta i da će Slovenija ove godine nadoknaditi pad ekonomske aktivnosti iz prošle.

Janša: Treći val sasvim je realan, kao i drugdje u Europi

Premda je epidemija još daleko od završetka, u Sloveniji se zadnjih dana pokazuje trend blagog pada broja zaraženih, no treći val epidemije, po Janšinim riječima, sasvim je realan, kao i drugdje u Europi.

S druge strane, slovenski je premijer sve ono loše što se dogodilo u epidemiji, uključivši i natprosječno veliku smrtnost od covida-19 među starijom populacijom, pripisao lošem radu ranijih vlada, kazavši da su one više novca davale za nevladine organizacije nego za brigu o starijima i gradnju novih domova. Optužio ih je da nisu ništa učinile da naprave učinkovit plan za slučaj epidemije, na što ih je prije četiri godine upozorila misija Svjetske zdravstvene organizacije.

Slovenski premijer tvrdi da je slovenski zdravstveni sustav za vrijeme epidemije covida-19 pokazao dobru učinkovitost, u prvom redu zahvaljujući radu zdravstvenog osoblja koje je, kako je dodao, premalo plaćeno, ali dobro osposobljeno i motivirano, makar zapravo radi "na etički pogon".

"Gledano u postocima, u Sloveniji je, bez obzira na skromniju opremu i daleko niže plaće, zdravstveni sustav izliječio više zaraženih od koronavirusa nego što je to bio slučaj u Njemačkoj ili Nizozemskoj", kazao je Janša.

Zato je kao jedan od ciljeva svoje vlade do kraja mandata naveo bolje plaće za zdravstveno osoblje izdvajanjem zdravstvenog sustava iz sustava plaća javne uprave i državnih službenika. Najavio je i svežanj zakona za debirokratizaciju i decentralizaciju koji će po njemu imati pozitivne ekonomske i opće društvene učinke te smanjiti proračunske troškove.

Za medijske napise o sebi i vladi okrivio stare strukture i lobije

Što se tiče verbalnog rata njegove vlade i njega s novinarima, Janša je, odgovarajući na novinarska pitanja, iznio svoju poznatu ocjenu da to pitanje kod kuće i u inozemstvu potiču stare strukture i lobiji, nastojeći krivo prikazati njegovu vladu kao autokratsku i onu koja guši nezavisnost medija.

Ponovo je sugerirao da vlada neće obnoviti financiranje nacionalne tiskovne agencije STA dok od njenog vodstva ne dobije zahtijevanu poslovnu dokumentaciju. Direktora te agencije Bojana Veselinoviča, kojega je ovih dana pozvao da dade ostavku, optužio je da namjerno zaoštrava sukob iz drugih motiva, da pri tome ne vodi računa o zaposlenima u agenciji, "u kojoj ima mnogo dobrih novinara", i da ima plaću "veću od premijera i ministara u vladi".

Slovensko novinarsko društvo (DNS) ovaj je tjedan osudilo kao politički pritisak na nezavisnost medija poziv Janše na Twitteru da Veselinovič podnese ostavku kao "još jedan nedopustivi korak u političkom umješavanju i težnjama da se uništi STA" koja je ostala bez zakonski zajamčenih sredstava za njen rad.

Europska komisija: Mađarska, Poljska i Slovenija guše medijske slobode

Zbog svojih obračuna preko društvenih mreža s vodstvima vodećih medijskih kuća u državi te verbalnih napada na novinare medija bliskih Janšinoj stranci, Slovenija se u srijedu našla, zajedno s Poljskom i Mađarskom, na dnevnom redu plenarne sjednice Europskog parlamenta koji je raspravljao o medijskim slobodama u tim državama.

Rasprava nije završila rezolucijom, no potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova kazala je u svojoj raspravi da političkog pritiska na medije ne smije biti i da griješe oni koji pokušavaju utišati kritičke glasove.

"U demokraciji nezavisni mediji moraju raditi i djelovati te postavljati pitanja bez straha. Zadaća je nas političara da na pitanja odgovaramo činjenicama, a ne napadima", kazala je Jourova.
Dodala je da se u Mađarskoj, Poljskoj i Sloveniji u vezi s tim pojavljuju zabrinjavajući trendovi, pri čemu je spomenula i verbalne napade na novinare i uskraćivanje proračunskih sredstava agenciji STA.

Pročitajte više