obnova katoličkih crkava i džamija u Banja Luci i okolici

Nakon deset godina od rušenja poznate Ferhadpašine džamije u Banja Luci, prošlog je tjedna napokon predstavljen projekat njezine obnove, koja bi trebala trajati četiri godine i stajati 12 milijuna konvertibilnih maraka. L

Unatoč činjenici da je Banja Luka tijekom rata u BiH bila daleko od bojišnice, nesrpsko stanovništvo i njegovi sakralni objekti bili su gotovo svakodnevno na meti paravojnih skupina. Do sada je neosporen podatak da je u razdoblju od 1991. do 1995. godine u ovom gradu ubijeno oko 2.000 tisuce Bošnjaka i oko 500 Hrvata.

Istodobno (i kontinuirano) na meti organiziranog razaranja bili su i vjerski objekti. Tako je, tijekom 1993. godine, eksplozivom porušeno i naknadnim požarima doslovce zbrisano svih 16 banjalučkih džamija, od kojih su Ferhad-pašina i Tefderdar-pašina kao kulturni spomenici bile na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine.

U istom petogodišnjem razdoblju u Banjaluckoj biskupiji je potpuno razrušeno 16 župnih crkava, od čega tri u Banja Luci. Istodobno su uništene i 23 filijalne crkve, šest župnih dvorova sa uredima i dva samostana - Petrićevac u Banja Luci i samostan u Jajcu. U Banja Luci su ubijena i dva svećenika i jedna časna sestra. Riječ je o vlč. Filipu Lukendi, koji je zajedno sa časnom sestrom Cecilijom Grgić ubijen i zapaljen zajedno sa župnim uredom i crkvom u Presnačama, te o fra Alojziju Atliji koji je od zlostavljanja preminuo kada je zapaljen franjevacki samostan Petrićevac. No to su tek dva od osam svećenika koji su ubijeni u Banjalučkoj biskupiji.

U poslijeratnom razdoblju uglavnom su popravljene crkve sa manjim oštećenjima, a biskupija je uspjela nanovo sagraditi župne crkve u Presnačama, Bosanskom Grahovu, Ključu i Sanskom Mostu. Obnovljen je samostan Petrićevac u Banja Luci i samostan Klanjateljica krvi Kristove u Bosanskome Aleksandrovcu. Gradnja i obnova filijalnih crkava je usporena jer ih biskupija obavlja prema materijalnim mogućnostima. U obnovu se nije uključila Republika Srpska, pa ni simboličnim iznosom.

Slično je i u Islamskoj zajednici. Gradnja kapitalne Ferhadije još nije počela, iako nadu uliva javno promoviranje ahitektonsko-građevinskog projekta. Prema posljednjim saznanjima, skupština grada Banja Luka izdala je sve potrebne dozvole. Tijekom prošle godine započeta je gradnja jos nekoliko džamija. Od spomenutih 16, džamije u banjalučkom naselju Stupnica i Novoselija su pod krovom, ali se u njima obredi još ne obavljaju. U tijeku je obnova džamije u naselju Vrbanja, te najstarija džamije u Gornjem Šeheru koju je podigao Sofi Mehmed-paša (prva polovica 16.st.).

Bošnjake ohrabruje što ove radove, barem za sada, ne narušavaju incidenti što ukazuje na smanjenu međuetničku napetost. Ovome u prilog govori i neometano građenje Omerove džamije u naselju Dolac, koja je gotovo u centru grada. A odnos vlasti je prema obnovi džamija isti je kao i prema obnovi katoličkih crkava: do sada s te strane nije priložena niti jedna kovertibilna marka.

(Hina) spod sb