Dominique de Quervain sa Sveučilišta u Zuerichu i njegovi kolege uključili su u istraživanje 15 mladića kojima su rekli da provode ekonomsku studiju.
Svi su mladići snimljeni PET skenerima koji bilježe moždanu aktivnost.
U studiji koju je objavio časopis Science, ispitanici su podijeljeni u parove, a zatim je igrač A mogao igraču B dati sav novac ili samo dio novca, a igrač B bi mu zatim vratio dio ili mu ne bi vratio ništa.
Ako je prvi igrač dao sve, svota je učetverostručena, a drugi je igrač tada mogao podijeliti nagradu s prvim igračem. Ako je igrač B odbio podijeliti novac, igrač A mogao ga je kazniti oduzimanjem bodova ili novca.
"Snimali smo mozak ispitanika u trenutku kad su otkrili da su prevareni i kad su određivali kaznu", napisali su istraživači.
Snimke su pokazale očitu aktivnost dijela mozga povezanog s osjećajem zadovoljstva.
"Sjeme osvete ne sije hladan i proračunat razum nego strast", prokomentirao je psiholog Brian Knutson sa sveučilišta Stanford u Kaliforniji.
On je to usporedio s osjećajem koji se javlja kad ne želimo propustiti vozača za kojega mislimo da se želi na silu progurati ispred nas. "Kad uspijete potisnuti takvog uljeza, osmijeh vam i nehotice zatitra na licu", napisao je Knutson.
Istraživači pretpostavljaju da taj isti instinkt pokreće odnose među ljudima.
"Tisućama godina ljudsko društvo nije imalo današnje načine provedbe zakona - nepristranu policiju i suce koji će kazniti kršenje norme poput, recimo, prijevare u ekonomskoj razmjeni", napisali su. "Zato su se društvene norme morale nametati drugim mjerama, a osobno kažnjavanje bilo je jedna od njih."