TROŠKOVI zaposlenih u javnom sektoru u tri godine porasli su za gotovo 15 posto. Naknade zaposlenima na razini opće države u 2015. godini iznosili su 36,42 milijarde kuna, da bi 2018. porasle na 41,8 milijardi kuna.
Iako su zaposleni u javnom sektoru nezadovoljni plaćama, činjenica je da njihovi troškovi konstantno rastu, no nijedna vlada nema hrabrosti odstraniti višak zaposlenih, odlučiti tko je nepotreban i skinuti ga s proračuna, i istovremeno povećati plaće deficitarnim profilima zaposlenika, koji zbog nezadovoljstva odlaze u inozemstvo.
Ovako imamo situaciju da javni sektor sve više košta, iako se stanovništvo smanjuje, zaposlenici, oni najbolji, opravdano su nezadovoljni, a najbolje je neradnicima, koji dobivaju plaće i povišice, iako ne zarade nijedno ni drugo.
Po troškovima za zaposlene u javnom sektoru Hrvatska je, naravno, iznad prosjeka Europske unije. Tako je prosjek naknada zaposlenim u javnom sektoru na razini 28 članica EU-a 9,9 posto BDP-a, dok u Hrvatskoj naknade zaposlenima iznose 11,3 posto BDP-a.
Jeftinije zaposlenike u javnom sektoru ima i Irska, obećana zemlja za mnoge mlade iseljenike, gdje naknade zaposlenim u javnom sektoru iznose 7,0 posto BDP-a. Slično je i u Njemačkoj gdje naknade zaposlenima iznose 7,5 posto BDP-a.
Osim iznosa plaća zaposlenih u javnom sektoru, rastu i ukupni troškovi države koji su 2015. iznosili 150,5 milijardi kuna, da bi taj iznos prošle godine porastao na čak 162 milijarde kuna. Apsurdno je da u zemlji iz koje se ljudi masovno iseljavaju, koja svakodnevno ima sve manje stanovnika, troškovi javnog sektora koji servisira iste te stanovnike snažno rastu.