DVADESET I ŠEST znanstvenika i liječnika, predvođenih znanstvenikom Ivanom Đikićem, napisalo je prije par dana otvoreno pismo u kojem ističu kako su duboko zabrinuti širenjem koronavirusa u Hrvatskoj. U apelu su pobrojili svoje preporuke za suzbijanje epidemije u Hrvatskoj i zatražili jasniju komunikaciju te jasan kriterij za testiranje.
>> Apel 26 znanstvenika s Đikićem na čelu: Duboko smo zabrinuti, ovo su naše preporuke
Među njima je i pet znanstvenika koji su u vladinom Znanstvenom savjetu. Radi se o Andreji Ambriović Ristov, Nenadu Banu, Petri Klepac, Branku Kolariću i Igoru Rudanu. Kako nam je potvrdio jedan od njih, premijer Andrej Plenković donio je odluku o izbacivanju tih petero znanstvenika iz savjeta.
Kako doznajemo, ovih pet znanstvenika danas je nazvao predstojnik ureda premijera Zvonimir Frka Petešić, koji je ujedno i koordinator Znanstvenog savjeta, te im se zahvalio na sudjelovanju i rekao da suradnja više nema smisla. Još se ne zna hoće li još neki stručnjaci također biti izbačeni.
Vlada: Rekli smo im da ovakva suradnja nema smisla
Iz vlade su večeras reagirali na objavu o izbacivanju petero stručnjaka iz Savjeta. Tvrde da je informacija netočna, no iz njihovog je priopćenja jasno da su spomenutim znanstvenicima kazali da suradnja više nema smisla.
"Slijedom pojave netočne informacije da je predsjednik Vlade donio odluku o izbacivanju petorice članova Vladinog Znanstvenog savjeta, držimo nekorektnim da se objavljuju takvi navodi i članci bez prethodne provjere njihove točnosti. Predsjednik Vlade nije donio takvu odluku. Zahvaljujemo onim članovima Znanstvenog savjeta koji su ovu netočnu informaciju prenijeli medijima. To je sigurno bio "epidemiološki", a ne politički potez.
Predstojnik ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić kontaktirao je danas gospodina Kolarića, gospođu Ambriović-Ristov i gospodina Bana, dok gospodin Rudan i gospođa Klepac nisu uzvratili poziv. Rekao im je da je međusobno povjerenje narušeno i da suradnja, koja je i dosad bila na dobrovoljnoj bazi, nema smisla ako pojedini članova Znanstvenog savjeta u subotu poslijepodne obave višesatne razgovore s njime o aktualnoj epidemiološkoj situaciji i restriktivnim mjerama. Potom, bez ikakve prethodne najave, u nedjelju prijepodne upućuju apel hrvatskoj javnosti, koji po sadržaju to nije, i kojim se neskriveno proziva Vladu i Stožer civilne zaštite, i to bez navođenja ikakvih konkretnih prijedloga o mjerama koje treba poduzeti u borbi protiv COVID-19 i iznose političke optužbe", naveli su u Banskim dvorima za Jutarnji.
Dramatičan apel 26 znanstvenika s Đikićem na čelu
U nastavku prenosimo apel koji su poslali znanstvenici, a zbog kojeg su izbačeni iz Savjeta.
"Obraćamo se javnosti duboko zabrinuti širenjem drugog vala pandemije u Republici Hrvatskoj i velikim brojem žrtava o kojima svakodnevno doznajemo u javnim glasilima. Odlučili smo javno obznaniti naše preporuke u prevladavanju ove teške javno-zdravstvene i društvene krize u Hrvatskoj.
Željeli bismo se ograditi od svih izjava koje su temeljem pogrešnih podataka uvjeravale javnost tijekom mjeseca studenog da će epidemija u Hrvatskoj stagnirati ili umanjivati intenzitet, te da nam strože mjere nisu potrebne ili da nisu učinkovite. Ograđujemo se i od procjena da je virus na bilo koji način oslabio, jer one nisu u skladu sa znanstvenim spoznajama.
Kada se utvrdi da je širenje zaraze izmaklo kontroli, potrebno je preventivno i bez odgode aktivirati najoštrije mjere kontrole epidemije koje su u Hrvatskoj politički i ekonomski moguće. Time se poštuje načelo prevencije, tj. sprečava se pojava velikog broja zaraženih, umjesto da ih se mora liječiti, uz preopterećenje bolnica zaraženim osobama.
Nužno je osigurati kvalitetne i transparentne informacije o širenju zaraze. To znači da trebaju postojati jasni kriteriji kako testirati osobe pod sumnjom na zaraženost, kojim testovima, gdje se sve u državi provode ti testovi, kako se pribrajaju "vjerojatni slučajevi", te na internetu trebaju biti javno dostupni svi ti podaci.
Također je potrebno ustrojiti javno dostupan registar broja zaraženih, broja osoba u samoizolaciji, broja hospitaliziranih osoba, bolnica gdje su osobe hospitalizirane, te raspoloživih kapaciteta pojedinih bolnica za zbrinjavanje COVID-19 bolesnika uz točan broj postelja za liječenje bolesnika kojima je potrebno intenzivno liječenje i respiratora. Nadalje, broju umrlih u bolnicama od COVID-19 treba svakoga dana pribrojiti i broj umrlih izvan bolnica. Ti podaci trebaju biti javni i sasvim vjerodostojni.
Preporuke 26 znanstvenika i liječnika
U uvjetima intenzivnog širenja zaraze i gubitka kontrole nad epidemijom, potrebno je znatno više i odlučnije testirati, kako bi se udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih smanjio na niže od 5% sa sadašnjih 30-tak %. Odvajanjem zaraženih i njihovih kontakata od nezaraženih osoba znatno ćemo brže suzbiti epidemijski val.
Zdravstvenim ustanovama i epidemiološkim službama diljem Hrvatske treba u razdobljima intenzivnijeg širenja zaraze organizirati znatnu pomoć u osoblju i sredstvima, kako bi se uložio najveći mogući napor u otkrivanje i izoliranje zaraženih, te pravilnom liječenju oboljelih.
Zalažemo se i za uvođenje jasno definiranog sustava "semafora", te regionalizaciju, kako bi se potaklo stanovništvo u pojedinim sredinama da održava zarazu pod kontrolom svojim ponašanjem i time izbjegava uvođenje automatiziranih i unaprijed propisanih mjera. Tražimo određivanje ključnih epidemioloških parametara na osnovu kojih se uvode ili ukidaju određene protuepidemijske mjere, kako bi se smanjila neizvjesnost u društvu.
Potrebno je unaprijediti komunikaciju o pandemiji, kako bi se povratilo povjerenje u osobe koje upravljaju krizom. Razumije se da, kao stručnjaci, ne preporučujemo odluke u kojima ista pravila ne bi vrijedila za sve u društvu, ili gdje se mjere politiziraju i prilagođavaju pojedinim društvenim skupinama. Potrebno je razumjeti da je ovo problem cijelog hrvatskog društva i pogođeni smo svi zajedno, te se samo velikom solidarnošću i zalaganjem cijelog društva možemo oduprijeti ovom velikom izazovu.
Iznad svega, potrebna je iskrena i transparentna komunikacija s javnošću oko toga što su nam u svakom trenutku prioriteti, te jasna pravila koja vrijede za sve jednako.
Prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov
Prof dr. sc. Nenad Ban
Doc. dr. sc. Ilija Brizić
Prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain
Prof dr. sc. Ivan Đikić
Prof. dr. sc. Stipan Jonjić
Doc.dr.sc. Vanda Juranić Lisnić
Dr. sc. Petra Klepac
Dr. sc. Vanja Klepac-Ceraj
Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić
Doc. dr. sc. Vladimir Krajinović
Doc. dr. sc. Marko Kutleša
Prof. dr. sc. Pero Lučin
Dr. sc. Krešimir Luetić
Prof. dr. sc. Igor Mezić
Prof. dr. sc. Bojan Polić
Prof. dr. sc. Kristijan Ramadan
Prof. dr. sc. Igor Rudan
Doc. dr. sc. Marija Santini
Prof. dr. sc. Mihaela Skobe
Dr. sc. Saša Srića
Prof dr. sc. Igor Štagljar
Prof. dr. sc. Goran Tešović
Prof. dr. sc. Andrej Trampuž
Dr. sc. Boris Ujević
Dr. sc. Domagoj Vučić".
Što na apel kažu vlada i članovi Stožera?
Apel znanstvenika danas su na konferenciji za medije komentirali ministar Davor Božinović i Alemka Markotić, ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti "Fran Mihaljević".
>> Pogledajte odgovore Božinovića i Markotić na apel 26 znanstvenika na čelu s Đikićem
"U smislu načelnih prijedloga, dio toga je već pretočeno u odluke stožera ili u mjere. U tom smislu nismo ni stali sa svim mjerama, razgovara se s predstavnicima trgovina i ti razgovori idu u smjeru koji će značiti dodatno ograničavanje broja kupaca koji odjednom smiju biti u jednoj trgovini, ali, naglašavam, sve se radi u razgovorima s predstavnicima tih djelatnosti. Također, što se tiče škola, ministarstvo je na liniji i upravo danas sa svim županima i razgovaraju o eventualno nekim korekcijama prvotnih planova, ali o tome će sigurno više riječi biti i na sjednici vlade", rekao je Božinović.
"Mi smo već više puta javno kazali da se sve odluke donose na temelju epidemiološke situacije i da se donose i u situaciji kad vidimo da one prethodne mjere ili nisu polučile onaj rezultat u smislu smanjenja broja novozaraženih ili je došlo do određenih povećanja. Mjere se, dakle, gradiraju po aktualnoj epidemiološkoj situaciji, mi smo ih i najavljivali i donosili, ali smo prije svega svima dali šansu da onaj set mjera koji je dotad bio na snazi, da se uzme vrlo ozbiljno kao što je više puta rečeno. Da su se te mjere, koje su bile liberalnije od onih koje su danas na snazi, dosljedno provodile, vjerojatno ne bi bilo potrebe za dodatnim setom mjera", dodao je Božinović.
"Činjenica je da je ovo zajednička zadaća koja pred sve nas, i institucije i poslovne subjekte i građane, daje zahtjev za solidarnim pristupom, jer kad se donose mjere, one se donose tako da se procjenjuje da li i u kojoj mjeri one mogu biti prihvaćene tako da se ne ide s onim što je uvijek zapravo najnepopularnije nego bi ih svatko htio izbjeći, a to je da se krene s represijom. I zakon koji je izmijenjen kako bi se moglo sankcionirati nenošenja maski, i njegova primjena je krenula ne represivno nego edukativno, jer mislimo da je to najbolji put. Zapravo cijela ova situacija s pandemijom, kao što znamo, svodi na to da se smanje kontakti među ljudima, pogotovo sad u zimsko doba, da se pridržavamo onih najosnovnijih mjera zaštite, a to je nošenje maski, održavanje distanci, higijena ruku i nosa i kad bi svi to prihvatili, bez obzira koliko mi to ponavljali, očito da je cijeli ovaj spektar pitanja oko koronakrize, da se tu plasira odnosno, da se puno informacija o svemu ovome može pročitati, ali kad bi svi skupa koji možemo utjecati na javno mišljenje svakodnevno ponavljali ovih nekoliko osnovnih epidemioloških postavki, bili bismo u boljoj situaciji", rekao je Božinović.
Markotić: Znanja nije nikad dovoljno
Apel znanstvenika kratko je prokomentirala i Alemka Markotić, ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti "Fran Mihaljević".
"Potpredsjednik se dotakao većine stvari. Cijela međunarodna zajednica komunicira, nismo zatvoreni. Svatko od nas je prošao od početka epidemije cijeli niz različitih online sastanaka unutar Hrvatske, ali i s kolegama izvan Hrvatske, gdje smo praktično i često razmjenjivali mišljenja.
Mišljenja su često različita, vi ste to i vidjeli i objavili da su isti ljudi u određenim razdobljima imali različita mišljenja. Komunikacija postoji kontinuirano, nemojte gledati na lokalnoj razini da li institucija A komunicira s institucijom B, svi mi na dnevnoj bazi s kolegama iz inozemstva, iz susjednih zemalja, često komuniciramo, a neki od nas su uključeni i u europske i međunarodne platforme. Bitno je postavljati pitanja, dobronamjerno tražiti rješenja, sasvim je normalno i među znanstvenicima da o bolesti o kojoj se i dalje ne zna dovoljno raspravlja, da se ima različita mišljenja, jer znanja nije nikad dovoljno", rekla je Markotić.
"Ta komunikacija se stalno pokušava poboljšati i pojačati. Morate shvatiti da su mnogi od nas svakodnevno angažirani u toj priči, nekad ostaje premalo vremena i onda u noćnim satima odgovaramo na poruke. To je sve realan život u vrijeme covida, dajemo maksimum od sebe na najbolji način kojeg znamo. Što se tiče samih kriterija za testiranje, puno tih kriterija je postavljen na HZJZ-u i vrlo su jasni. Ja nisam nikad od kolega koji rade u praksi dobila informaciju da ne znaju što će s testovima i koga će testirati. Ne vidim taj problem da se u Hrvatskoj međusobno ne komunicira, baš kao i s cijelim svijetom. Svaki dobronamjeran prijedlog i razmišljanje je dobrodošlo", rekla je Markotić.
Beroš: Ohrabrujuća poruka
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da je 26 znanstvenika zabrinutih širenjem covida-19 svojim preporukama za prevladavanje koronakrize ipak poslalo ohrabrujuću poruku temeljenu na struci i znanosti, na čemu se temelje i stavovi i preporuke Nacionalnog stožera.
"Oni u ovom trenutku šalju ipak jednu ohrabrujuću poruku jedinstvenog stava struke, jer je dosad bilo nekoliko različitih tonova, motiviranih bilo osobnim ili znanstvenim nadmetanjem, koji su bili kontraproduktivni i kontradiktorni i nisu pridonijeli fokusiranju javnih poruka prema građanima", izjavio je Beroš nakon sjednice vlade.
Naglasio je i da su odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite temeljene na struci i znanosti pa je iz apela hrvatskih znanstvenika vidljivo kako je i većina iznesenih mišljenja i zahtjeva u suglasnosti sa stavovima i preporukama Stožera, dodao je ministar zdravstva.
"Naša jedina polazišna točka je znanosti i kada se tako gleda, kada maknu određene taštine, različita promišljanja, onda dolazite do toga da je većina tih stvari unisona i na tragu zajedničkog promišljanja, a cilj nam je isti - spriječiti širenje koronavirusne infekcije", rekao je.