"On je tu politiku objasnio i sigurno je da je na jedan diplomatski način očekivao i očekuje podršku što većeg broja zemalja za politiku koju njegova zemlja vodi u Iraku", rekao je Picula hrvatskim novinarima napominjući da to nije bilo izraženo ni u kakvoj ultimativnoj formi.
Na sastanku su bili i albanski predsjednik Alfred Moisiu, ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić, bugarski ministar vanjski poslova Solomon Pasiu, makedonski predsjednik Boris Trajkovski, ministar vanjskih poslova Rumunjske, Mircea Geoana, predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović i slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel.
"On je na neki način obnovio zahtjev za podršku politici Sjedinjenih Država u Iraku i rezultatima te politike onako kako ih vidi Colin Powell," rekao je hrvatski ministar koji u New Yorku sudjeluje na 58. zasjedanju Opće skupštine UN-a.
Powell je predstavnicima zemalja jugoistočne Europe ponovio stavove koje je predsjednik George W. Bush iznio Općoj skupštini UN-a u utorak, a to je da je Irak sigurniji i prosperitetniji bez Saddama Husseina i da njegovo uklanjanje s vlasti otvara mogućnost demokratizacije zemlje i da zauzme mjesto u međunarodnoj zajednici te zatražio pomoć drugih država u stabilizaciji Iraka.
SAD-a nastoji dobiti novu rezoluciju UN-a koja bi osigurala vojnu i financijsku pomoć drugih zemalja u Iraku i pri tome se spori s nekim članicama Vijeća sigurnosti, prije svega Francuskom, oko vremenu potrebnog za predaju suverenosti Iračanima. Sjedinjene Države suglasne su da to treba obaviti što je prije moguće, ali da to znači onoliko dugo koliko bude potrebno dok neke zemlje drže da bi to trebalo obaviti što prije, pa čak i u roku od nekoliko mjeseci.
Picula je kazao kako je Powell dao do znanja da bi u narednih nekoliko tjedana moglo doći do donošenja rezolucije UN-a koja bi omogućila nizu zemalja da sudjeluju u stabiliziciji i obnovi Iraka.
Glede jugoistoka Europe rečeno je da je regija od područja "koje je bilo sinonim za sukobe i nestabilnost" sada došla u vrijeme kada neke od zemalja regije ravnopravno participiraju u NATO-u i Europskoj uniji, a opća atmosfera je daleko više obilježena suradnjom, a manje konfliktima, kazao je Picula.
Powell je pozvao zemlje "da ne izgube ritam koji je otklonio najveći dio problema koji su karakterizirali stanje na jugoistoku Europe", kazao je Picula dodajući da su sudionici istaknuli važnost angažmana Sjedinjenih Država u regiji i tražili da SAD ostane na tom području što je državni tajnik i prihvatio.
"Danas se vrlo jasno vidjelo da Amerika ostaje vitalno zainteresirana da se jugoistok Europe doista demokratizira", kazao je Picula.
Picula se u četvrtak sastaje s američkim podtajnikom za političke poslove Marcom Grossmanom, a očekuje da će s njim razgovarati o mogućnosti angažmana Hrvatske u stabilizaciji Iraka, o američkom zahtjevu da Hrvatska potpiše međusobni sporazum o neizručivanju Amerikanaca međunarodnom kaznenom sudu (ICC) i regionalnoj stabilnosti.
Njegov odgovor glede sporazuma o neizručivanju Amerikanaca ICC-u bit će, rekao je, onakav kakav je već ranije dao američkom veleposlaniku u Zagrebu u pisanom obliku, gdje umjesto potpisivanja sporazuma temeljem članka 98 Statuta ICC-a Hrvatska nudi alternativu, moguće u obliku ugovora o pravnoj pomoći ili standardnog ugovora o neizručivanju.
Govoreći o zahtjevima SAD-a za potpisivanje sporazuma o neizručivanju ICC-u Picula je kazao kako predizborno doba nije dobro za otvaranje nekih tema nego treba sačekati povoljnije vrijeme.
Picula je kazao kako će "apelirati na Sjedinjen Države da svojom pomoći ne dopuste da ni jedan od...reformskih procesa u Hrvatskoj ne bude ugrožen". "Jer mnogo toga smo napravili u posljednje tri i pol godine, ali još nismo ni blizu zaključenju nekih vrlo važnih procesa", kazao je on.
Picula očekuje da će razgovarati i o predstojećim izborima u Hrvatskoj u studenom, ocjenjujući da je "svima stalo da Hrvatska nastavi putem kojim se kretala u posljednje tri i pol godine".
Ministar Picula je u kontekstu suradnje Hrvatske i SAD-a, posebice gospodarske, rekao kako očekuje da će uskoro dvije zemlje moći potpisati sporazum o suradnji na području energetike "što bi nakon dugo vremena bio jedan dokument koji formalno nema politički predznak, ali itekako može utjecati na političko razumijevanje između Zagreba i Washingtona".