Kako se očekuje, glavne teme razgovora hrvatskih i latvijskih dužnosnika bit će bilateralne naravi, a razgovarat će se i o stanju u baltičkom području, na jugoistoku Europe, te o situaciji u svijetu kojom će zasigurno dominirati pitanje rata u Iraku.
Hrvatski predsjednik će sa svojim latvijskim domaćinima razgovarati i o latvijskim iskustvima u približavanju euroatlantskim integracijama.
Predsjednik Mesić bit će u Rigi nazočan i predstavljanju hrvatskog turizma u baltičkim državama u organizaciji Hrvatske turističke zajednice.
Latvija je bila među prvim europskim državama koje su potkraj 1991. godine priznale Hrvatsku. Dvije zemlje nemaju otvorenih pitanja, do sada su potpisale niz ugovora, a Latvija je i prvi gospodarski partner Hrvatske na Baltiku iako je gospodarska razmjena vrlo skromna i iznosi samo 4 milijuna dolara. U toj su zemlji prisutne i dvije hrvatske tvrtke - Podravka i Industrogradnja.
Latvija je proces odvajanja od Sovjetskog Saveza započela 1990. godine, a taj je proces obilježio sukob s jedinicama sovjetskog ministarstva unutarnjih poslova. U siječnju 1991. godine u napadu sovjetskih postrojbi na latvijsko ministarstvo unutarnjih poslova poginulo je pet osoba. Latvija je ipak brzo stekla neovisnost - zbog državnog udara u Sovjetskom Savezu 1991. godine, Moskva je u rujnu iste godine priznala nezavisnost baltičkih država.
Latvija je u posljednjih dvanaest godina prešla daleki put - pozvana je da uđe u NATO, a 16. travnja u Ateni će potpisati ugovor o pristupanju Europskoj uniji.
Površinom nešto veća od Hrvatske, ima 2.3 milijuna stanovnika, te jedno od najdinamičnijih gospodarstava tranzicijskih zemalja. Ona je prva baltička zemlja koja je pristupila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.