Osim prikaza rane srednjovjekovne hrvatske države i prvih hrvatskih vladara autor je znatan dio u knjizi posvetio i kršćanstvu, koje su Hrvati prihvatili u početku 7. stoljeća.
O knjizi, koja sadrži i dvjestotinjak dokumenata, među kojima su ilustracije, fotografije, crteži i zemljovidi, osim autora govorili su urednik Marinko Šišak, arheolog Marko Menđušić i dr. Zdravko Dizdar.
Predstavivši knjigu, arheolog Menđušić je istaknuo kako je Juric očaran tragovima prošlosti i spomeničkom baštinom toga kraja Dalmatinske zagore, te kako su ga poglavito zanimale građevine i urbani "zapisi" što svjedoče o višestoljetnoj nazočnosti hrvatskog puka na tom području.
Dizdar je Juricovu knjigu ocijenio vrlo poticajnom za povjesničare, arheologe i druge istraživače, jer se u njoj, kazao je, mogu pratiti događaji na prostoru omeđenu Krkom i Čikolom od prapovijesti do danas.
Rekao je da je njezina vrijednost i u tome što je autor velik dio posvetio spomeničkoj baštini - utvrdama i sakralnim spomenicima, od kojih mnogi datiraju iz 7., 8. i 9. stoljeća.