"U PRVOM polugodištu 2010. će BDP stagnirati, a tek kasnije se može očekivati mali oporavak", naglašava Željko Rohatinski. No, čak i kad do oporavka dođe, tvrdi guverner HNB-a, on će biti mizeran - oko 0,3 posto.
"Osnovni impuls trebao bi doći s područja razmjene roba i usluga s inozemstvom, uz pretpostavku da će ove godine biti okončana recesija u eurozoni, s odrazom na postupni rast izvozne potražnje, te da će se zaustaviti daljnji pad investicija u zemlji", smatra Rohatinski.
Rohatinski je u intervjuu za Poslovni dnevnik kritizirao Vladu Jadranke Kosor i antirecesijske mjere koje guverner HNB-a ne smatra dostatnima. "Vladine mjere za spas gospodarstva nemaju domet koji im se pripisuje. Ne treba koristiti velike riječi za nešto što jednostavno nema takvu dimenziju", kaže Rohatinski.
Pojedinačne mjere nisu dovoljne
Guverner HNB-a ističe kako je za spas gospodarstva i konačan izlazak iz krize potreban skup ekonomskih politika. "Pojedinačne mjere nisu dovoljne", rekao je Rohatinski i objasnio da se HNB uključio u Vladinu akciju oslobađanjem deset milijuna kuna sredstava iz zaliha zato što želi potaknuti kreditnu aktivnost koja je stagnirala tijekom 2009. godine.
"Daljnje djelovanje HNB-a ovisit će o makroekonomskim učincima koje će sadašnje mjere polučiti. To će se znati za nekoliko mjeseci. Ako se pokaže da su oni povoljni, nastavit ćemo s politikom spuštanja obvezne pričuve", kaže Rohatinski i ističe da će se povoljnim pokazateljima smatrati "osposobljavanje za povećan izvoz i konkurentnost na domaćem tržištu".
Drastični rezovi se ne naziru
Kao poseban problem Rohatinski je istaknuo vanjski dug koji se popeo na gotovo 100 posto BDP-a i iznosi 44,6 milijardi eura. "Vanjski dug će i dalje rasti, a taj trend ne može se promijeniti bez velikih rezova. A ti se rezovi ne mogu odlagati u nedogled", kaže Rohatinski koji ne prepoznaje da je Vlada ove godine spremna za potrebne rezove rashoda, što se uostalom vidi i iz proračuna koji je još rastrošniji od prošlogodišnjeg.
"Moramo izvući pouku iz iskustava zemalja koje trenutno imaju najviše problema, kao što su Grčka, Španjolska, Portugal i Irska. Gospodarski rast se dugoročno ne može temeljiti na ekspanziji domaće potražnje, građevinarstvu kao najeksponiranijem sektoru i inozemnim kreditima", kaže Rohatinski i ističe da bi parametri krize u Hrvatskoj danas bili slični kao i u Grčkoj da HNB nije prošlih godina provodio politiku kakvu je provodio.