SVI SABORSKI klubovi podržali su danas konačni tekst Zakona o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog tijela od žive ili nežive osobe u svrhu liječenja, smatrajući potrebnim da Hrvatska novim, modernim Zakonom, uredi područje transplatacije organa i tkiva te potakne građane na doniranje.
Zakonom se predviđa presađivanje tkiva, uključujući i stanice, te organa, osim onih za reprodukciju, organa i tkiva zametka ili fetusa.
Zabranjuje se trgovanje dijelovima ljudskih tijela te uzimanje i davanje bilo kakve novčane naknade za uzete dijelove tijela.
Osobni podaci o darivateljima i primateljima dijelova ljudskog tijela predstavljaju profesionalnu tajnu, a zabranjuje se davanje primatelju osobnih podataka o umrlom darivatelju, kao i davanje obitelji umrloga podataka o primatelju.
Presađivanje ili uzimanje dijelova tijela moglo bi se obaviti jedino ako je primatelj, ili živi darivatelj, o tome dao pisanu suglasnost.
Dijelovi tijela, u slučaju živog darivatelja, smjeli bi se uzeti samo punoljetnoj osobi, pod uvjetom da je sposobna za rasuđivanje.
Iako su izrazili potporu donošenju zakona, klubovi, oni oporbeni, u raspravi su iznijeli niz prigovora na predloženi tekst.
Dragutin Lesar (HNS/PGS) smatra kako treba jasno propisati da koordinator zdravstvene ustanove, odgovoran za proces transplatacije, mora u svakom pojedinom slučaju provjeriti je li donator bio na listi darivatelja organa, kako bi se, upozorava, izbjeglo da se nakon transplantacije vode sudski sporovi.
"Jedna afera ili sumnja smanjit će spremnost građana na darivanje organa", upozorio je.
SDP-ovka Željka Antunović predložila je da se koordinacija nad uzimanjem i presađivanjem dijelova ljudskog tijela, umjesto Ministarstvu zdravstva, da u nadležnost neovisnog stručnog tijela, koje bi funkcioniralo 24 sata dnevno.
Ministarstvo je, smatra, tek upravna organizacija s drugim zadaćama te stoga ne može kvalitetno operativno djelovati.
Državni tajnik tog Ministarstva Veljko Božikov odgovorio joj je da su ustanove koje se bave transplantacijama još uvijek u razvoju, te da je Ministarstvo u ovom trenutku najbolje rješenje.
Doroteja Pešić Bukovac (IDS) upozorila je da hrvatske zdravstvene ustanove nisu ni tehnički niti materijalno pripremljene za veći broj transplantacija, da za te liječničke zahvate u proračunu nisu predviđena dostatna sredstva.
Svoju je tvrdnju potkrijepila primjerom da se u Hrvatskoj na dijalizi nalazi oko 2.800 osoba, da njih 800 čeka na transplantaciju bubrega, a da se godišnje u bolnicama obave tek 33 transplatacije.
Predloženi zakon podržala je i Ljubica Lalić (HSS), istaknuvši da je doniranje organa jedno od najhumanijih djela čovjeka. Pozvala se na riječi Svetog Oca da "ono što može poslužiti živome, grijeh je pokopati".
Foto:FAH