ZBOG brutalnog ubojstva Ivane Hodak pala su dva ministra i ravnatelj policije: Sanader je smijenio ministra unutarnjih poslova Berislava Rončevića, ravnatelja Marijana Benka i ministricu pravosuđa Anu Lovrin.
> Reakcije političara na smjene: "Jedini koji treba otići je Sanader"
> Likvidirana kći odvjetnika Hodaka
MUP će preuzeti dosadašnji ravnatelj SOA-e Tomislav Karamarko, a novi ministar pravosuđa bit će Ivan Šimonović. Ravnatelj policije bit će Vladimir Faber, najpoznatiji hrvatskoj javnosti po umiješanosti u "slučaj Glavaš".
"Potrebno nam je više odlučnosti nego što je bilo do sada. Na ovaj način pokušavamo najaviti da nitko tko nešto ovako pokuša napraviti ubuduće u Hrvatskoj neće biti siguran", rekao je Sanader na izvanrednoj press konferenciji i dodao kako reakcije smijenjenih ministara i ravnatelja policije u ovom trenutku nisu ni najmanje bitne.
"U ovom trenutku je to od drugotne važnosti. Potpuno je nevažno kako je netko reagirao, važno je samo ono što želimo postići", beskompromisno će Sanader nakon što je objavio vijest o smjeni Berislava Rončevića, Ane Lovrin i Marijana Benka.
"Sad imamo nestranačkog čovjeka, kao i Karamarka, poznatog stručnjaka i priznatog eksperta, jer nije važno tko će biti iz koje stranke, važno je da se svi skupa odlučno obračunamo s kriminalom i da sugeriramo kriminalcima da im ovo više neće prolaziti. Tražim od policije i svih institucija da svoj posao obavljaju na način i zbog kojeg su postavljeni", objasnio je Sanader postavljanje Šimonovića na mjesto ministra pravosuđa.
"Smjene nemaju veze s ubojstvom Ivane Hodak"
Sanader nikako nije dozvoljavao da se smjene dvoje ministara i ravnatelja policije dovedu u vezu s ubojstvom Ivane Hodak, koje se dogodilo samo devet sati prije objave o kadrovskim promjenama u Vladi. Premijer je bio upitan zašto se moralo dogoditi ubojstvo 26-godišnje djevojke da bi napokon došlo do smjena u Vladi.
"Ovo ubojstvo Ivane Hodak i smjene nemaju veze jedno s drugim, jedno s drugim se ne može dovoditi u vezu. Jedini razlog za smjene je odlučnost da se obračunamo s kriminalom jer nam treba više odlučnosti nego što je bilo do sada", uporno je tvrdio Sanader na izvanredno sazvanoj press konferenciji.
Na pitanje "Vlada li državom mafija?", Sanader je prvo desetak sekundi šutio, a onda je kazao "Ja sam svoje rekao".
"Nećemo izmišljati toplu vodu. Sve će biti jasnije za koji dan kad vidimo kakvi su zakoni u drugim zemljama, jer nešto tako slično već postoji. Pripremit će se jedna skupina koja će pripremiti zakon, a u rad će se uključiti i novi ministar nakon što ga Sabor potvrdi", rekao je Sanader najavljujući antimafijaški zakon po uzoru na zapadne zemlje te objasnio kako je imenovanje ministara njegova odluka, dok je odluka o novom ravnatelju SOA-e donesena u dogovoru s predsjednikom Mesićem.
Biografije novih Sanaderovih ljudi
Tomislav Karamarko rođen je 25. svibnja 1959. godine u Zadru, oženjen je i otac dvoje djece. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu - smjer povijest, govori ruski i engleski jezik.
1992. godine postao je šefom Kabineta tadašnjeg predsjednika Vlade Josipa Manolića, zatim preuzima funkciju šefa tzv. Gregurićeve ratne vlade, a zatim postaje i šef kabineta predsjednika Sabora dok je glavni čovjek hrvatskog parlamenta bio Stipe Mesić. Od 1993. do 1996. godine bio je načelnik PU zagrebačke, iduće dvije godine i pomoćnik ministra unutarnjih poslova.
2000. godine bio je voditelj izbornog stožera tadašnjeg predsjedničkog kandidata Stjepana Mesića te postaje i savjetnikom predsjednika RH za nacionalnu sigurnost. Do 2002. godine vrši dužnost predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost. Od 2002. do 2004. godine bio je direktor tvrtke Soboli d.o.o, a 2004. do 2006. godine bio je ravnatelj Protuobavještajne agencije.
Šimonović: Moram se prvo ošišati, a onda ćemo o prvim potezima
"Ja sam dosta puta dosad ulazio kao nestranački čovjek kada je to bilo potrebno. Rano je pričati o prvim potezima, ali je sigurno da se moram prvo ošišati i zavezati kravatu, a zatim s ostalim državnim organima odlučno boriti protiv organiziranog kriminala i korupcije te nastaviti usklađivati naše standarde sa standardima Europske unije", rekao je novinarima ispred Vlade novi ministar pravosuđa.
Ivan Šimonović rođen je 2. svibnja 1959. godine u Zagrebu, a zanimljivo je kako je bio bivši pomoćnik i zamjenik ministra vanjskih poslova u vladi Ivice Račana kao i u Tuđmanovoj vladi, a dugogodišnji je veleposlanik pri Ujedinjenim narodima.
Pobjedom HDZ-a 2004. godine , a na čuđenje mnogih, Šimonović je, kao jedan od uspješnijih hrvatskih diplomata, odjednom postao viškom u kadrovskoj politici HDZ-ove vlasti te se vratio na mjesto profesora na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U medijskim napisima prije četiri godine mogle su se pročitati političke analize u kojima se Sanaderu spočitavalo da nije trebao tako olako pustiti Šimonovića.
Umjesto vanjskih poslova na čelu pravosuđa
Silom prilika, jedan od najjačih hrvatskih diplomata vraća se na čelo jednog ministarstva. Umjesto vanjskih poslova gdje su ga svi očekivali, došao je u Ministarstvo pravosuđa.
Oženjen je i otac dvoje punoljetne djece. Od stranih jezika govori engleski, a služi se i talijanskim i njemačkim. Pravni fakultet završio je u veljači 1982. godine, a na istom fakultetu magistrirao je na poslijediplomskom studiju upravno-političkog smjera u lipnju 1984., te doktorirao u prosincu 1990. godine. Stručno se usavršavao i na Pravnom fakultetu u Grazu te na Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale.
Sredinom devedesetih, točnije od 1994. do 1996. obavljao je dužnost pomoćnika ministra vanjskih poslova za multilateralu, a od 1996. do 1997. zamjenik je ministra vanjskih poslova. Dužnost veleposlanika i stalnog predstavnika Republike Hrvatske pri Ujedinjenim Narodima u New Yorku obavljao od 1997. do 2003. godine, a dužnost zamjenika ministra vanjskih poslova još jednom obavlja između 2003. i 2004.
Faber - novi ravnatelj policije
Najava premijera Ive Sanadera da je novi ravnatelj policije Vladimir Faber dočekana je, u najmanju ruku, kao iznenađenje, a za mnoge i šok. Vladimir Faber završio je srednju školu u Zagrebu, a zatim i Vojnu akademiju Kopnene vojske u Beogradu. Počeo je kao kriminalistički inspektor da bi kasnije postao načelnik kriminalističkog sektora u PU zagrebačkoj, dok je u Domovinskom ratu bio pomoćnik zapovjednika antiterorističke postrojbe Lučko, a zatim i zapovjednik specijalne jedinice "Alfe". Nakon rata bio je na dužnosti načelnika policije u zagrebačkoj Policijskoj upravi, a poslije i pomoćnik ministra nakon izbora 2000. godine.
Iako se Fabera u javnosti uglavnom predstavlja kao vrlo iskusnog i sposobnog policajca, s godinama su otkrivene i neki drugi aspekti njegove karijere. Tako je otkriveno da je upravo on, kao zapovjednik "voda milicije" zadužen za nadzor nad igralištem na Maksimiru tadašnjim milicionerima dao odriješene ruke što je dovelo do brutalnog obračuna Dinamovih navijača s redarima na utakmici Dinamo - Crvena Zvezda 13. svibnja 1990. godine, što neki i dan danas ističu kao početak Domovinskog rata. Tek nakon tog događaja je Faber poslan na vojnu akademiju u Beograd.
Njegovo ime spomenuto je i u zloglasnim "Petračevim transkriptima" u kojima se Faber spominje kao čovjek od povjerenja Hrvoja Petrača. "U 22.40 sati Petrač zove Novicu u London na broj ++447790829396. Novica ga pita kako su oni njihovi iz policije prošli. Petrač kaže da je njemu 'super jer je došao i Faber'", stoji u "Petračevim transkriptima" koji datiraju iz 15. veljače 2000. godine.
Faberovo ime po novinama se povlačilo i nakon što je navodno posjetio zagrebački bordel "Intim bar", koji je uskoro nakon toga zatvoren intervencijom MUP-ovih specijalaca. Zasluge za ovu akciju su, nekim čudom, pripisane upravo Faberu. No, Faber je ipak najpoznatiji po slučaju Branimira Glavaša.
Sredinom 2005. Vladimir Faber postao je načelnik PU osječko-baranjske, a njegov glavni i praktički jedini cilj bio je riješiti ubojstva srpskih civila u Osijeku 1991. godine, što je izrodilo sudske trakavice znane kao "garaža" i "selotejp". Isprva su na Faberov račun počele stizati pohvale zbog odlično obavljenog posla, posebno nakon što je protiv Branimira Glavaša podignuta optužnica, ali uskoro su se pojavile indicije da je Faber do dokaza dolazio policijskim brutalnostima kojima je izvlačio lažna priznanja i utjecao na svjedoke.
Nekoliko dana nakon što je podignuta optužnica protiv Branimira Glavaša u slučaju "selotejp" Faber je napustio PU osječko-baranjsku ustvrdivši kako je obavio posao za koji je bio i postavljen. Nedugo nakon toga imenovan je na funkciju savjetnika ministra vanjskih poslova Berislava Rončevića, koju je vršio do ožujka ove godine kad je smijenjen nakon što je USKOK protiv njega pokrenuo istražni postupak zbog nuđenja znatno manje zatvorske kazne za Gordanu Getoš Magdić u slučaju "selotejp" i "garaža", a u zamjenu za iskaz koji bi potvrdio optužbe protiv Branimira Glavaša.
R.I.