Računa se na opciju po kojoj bi se novi nuklearni blok podigao u Krškom na istom mjestu gdje je i stara nuklearka jer bi tako bili osigurani kadrovi, potrebno znanje i sustav hlađenja (iz rijeke Save), a slična je praksa i u državama koje se opet odlučuju na gradnju nuklearnih centrala u očekivanju moguće nove energetske krize do koje bi moglo doći u idućih deset godina.
Kako navode u Ljubljani, odluku o gradnji novog nuklearnog bloka trebalo bi svakako donijeti do 2020. godine, unatoč tomu što se razmišlja o 20-godišnjem produljenju rada sadašnje nuklearke koja ima redovitu dozvolu za rad do 2023. godine.
U Sloveniji je zbog očekivanog porasta potrošnje struje u idućim godinama opet aktualizirana i opcija da se hrvatski udio u nuklearci "otkupi" iako neki izvori ocjenjuju da je ta prilika "propuštena" još 2001. godine dokad je bila aktualna jer je internacionalizacija pitanja vlasništva nuklearke Sloveniju tada dovela u situaciju da "dokaže svoj kredibilitet" u Europi. Vjeruje se naime da bi otkup hrvatske struje u nuklearci Krško ipak bio jeftinije rješenje za Sloveniju budući da gradnja novog bloka u Krškom, po nekim procjenama, ne bi stajala manje od 4 do 5 milijardi eura.
Da se u Sloveniji ozbiljno razmišlja o nadoknađivanju energetskog deficita u idućim godinama potvrdio je u četvrtak, nakon redovite sjednice vlade i ministar za okoliš, prostor i energetiku Janez Kopač. On je upozorio da energetskim planom za iduću godinu Slovenija mora uvesti više od 17.000 gigavatsati struje, te dodao da se smanjuje udio ugljena i plina u nacionalnoj energetskoj bilanci, pa je sve veća ovisnost od električne energije i nafte.
Glavni razlog sadašnjih poteškoća je ponovno uključenje HEP-a na nuklearku Krško. Kopač je rekao da vlada neće dopustiti veliko povećanje cijene struje u ovoj godini koje su tražili proizvođači i da struja ne bi smjela poskupjeti više od 4 posto s početkom iduće godine.