Neto imovina predstavlja razliku između vrijednosti koje obitelj posjeduje, poput kuće, auta ili štednih računa, i dugova poput kredita.
Skoro trećina crnaca i preko četvrtine Hispanoamerikanaca imala je dugove ili neto vrijednost imovine ravnu nuli, u usporedbi sa samo 13 posto bijelih obitelji.
Neto vrijednost imovine kućanstava Hispanoamerikanaca i crnaca pala je za 27 posto od 1999. do 2001., razdoblju koje obuhvaća recesiju koja je započela 2000. i završila 2001., dok se vrijednost bijelih kućanstava popela za 2 posto.
Prema podacima iz 2002. samo bijele obitelji uspjele su nadoknaditi gubitak na vrijednosti tijekom recesije i povećati imovinu za oko 2.280 dolara u odnosu na 1999. dok su Hispanoamerikanci uspjeli povratiti skoro sav gubitak, 26 posto od 27 posto, a crnci samo 5 posto od izgubljenih 27 posto, pokazalo je istraživanje.
Mada kućanstva crnaca i Hispanoamerikanaca zarađuju oko dvije trećine prihoda bijelog kućanstva, ona imaju nesrazmjerno manji udio u imovini jer su tek relativno nedavno u većem broju stekla mogućnost za ulaganja i akumulaciju bogatstva koje dalje proizvodi bogatstvo.
Razlog je i u tome što manje od polovice crnaca i Hispanoamerikanaca u SAD-u posjeduje svoj dom, u usporedbi s tri četvrtine bijelaca. Kućevlasništvo je jedan od najvažnijih čimbenika u akumulaciji obiteljske imovine.
Prema podacima američke vlade, prosječni prihod bijelih kućanstava između 2002. i 2003. stagnirao je na 47.800 dolara godišnje, crnačkih kućanstava na 29.600 dolara, dok je prihod hispanoameričkih kućanstava opao za 2 posto na 33.000 dolara.