UGLEDNI britanski The Economist komentirao je prosvjede koji su se u isto vrijeme događali u subotu u Srbiji i Hrvatskoj te zaključio kako, kada se zagrebe ispod površine, su problemi tih dvaju susjednih naroda jednaki.
Vlada iznenađena presudom
Zaključuju kako raspoloženje javnosti proteklih mjeseci u Hrvatskoj nije bilo dobro, ali da su dodatni šok izazvale presude Gotovini i Markaču. "U kolovozu 1995. godine obojica su igrala bitne uloge u istjerivanju secesionističkih Srba iz njihove domovine Krajine", piše Economist te dodaje kako je malo Hrvata negiralo da su počinjeni zločini. "No sud je ustanovio da su generali bili dio udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i tadašnji predsjednik Franjo Tuđman", piše Economist te dodaje kako je tom presudom ono što su mnogi Hrvati vidjeli kao herojsko oslobađanje zemlje sada izgubilo svoj sjaj.
"Vlada, na čelu s Jadrankom Kosor, je također bila iznenađena presudom. Čini se kako su očekivali da će generali dobiti kraće kazne ili čak biti oslobođeni. Sada govore da će učiniti sve kako bi pobili navode iz presude", piše Economist te dodaje kako je premijerka još uvijek ističe cilj završetka pregovora s EU ovog ljeta. No, podsjećaju kako ankete pokazuju da Hrvati ne pokazuju baš simpatije prema EU, no i tvrde kako se to može promijeniti do referenduma. "Haški sud je dodatno potkopao podršku EU, jer je suradnja s njim u trenucima kada je Gotovina bježao, bio jedan od glavnih uvjeta Bruxellesa", piše Economist.
Ljudi bjesni zbog regionalne nejednakosti
Navode kako je direktor Ine Bojan Milković bio posljednja žrtva borbe protiv korupcije koja svoju najveću "ribu" ima u bivšem premijeru Ivi Sanaderu. "Sanader je iz dalmatinske luke Splita, a Gotovina je 1995. godine bio na čelu splitskog vojnog okruga. Danas se u Splitu prosvjeduje protiv planova izgradnje u parku na Marjanu, a to su projekti u kojima svoj financijski interes ima bogati splitski gradonačelnik i njegova djevojka", piše Economist.
Zaključuju kako su ljudi u državama bivše Jugoslavije bijesni zbog rasta regionalne nejednakosti. Navode izjavu hrvatskog ekonomista Petra Filipića koji je kazao da je prije 30 godina zagrebački BDP bio samo 10 posto viši od splitskog, dok je danas to prešlo 100 posto. "Proizvodna djelatnost, uključujući i brodogradnju, je nekada činila trećinu lokalne ekonomije. Sada ne čini niti petinu i još propada", piše Economist i dodaje kako se nitko zbog toga ne bi uzbuđivao kada bi se stvarala neka druga radna mjesta, no ona se ne stvaraju.
Navode kako su Srbiji većina glasača ne voli Nikolića, čija se stranka odvojila od ekstremnih nacionalista "u kojoj je on bio zamjenik predsjednika koji je jednom obećao da će Hrvatima iskopati oči žlicom". "No danas su Srbi bijesni, zato što vide da vlada pomaže u bogaćenju nekoliko ljudi, a ne rade ništa za običan narod, zaboravili prošlost i poduprli Nikolića. Zbog sličnih razloga u balkanskim zemljama raste i potpora populizmu", zaključuje Economist.