RUSKI vrh računa na zimu kao na vid pritiska na Ukrajinu iako se sama Rusija suočava s problemom hladnoće. No ti problemi su drukčije prirode.
U zemlji postoje ozbiljni prekidi u grijanju jer su radnici komunalnih poduzeća mobilizirani. Problemi s grijanjem uočeni su u nekoliko ruskih regija zbog manjka zaposlenih u komunalnim službama. Stanovnici Astrahana, Krasnodara, Rostova i drugih gradova južne Rusije žale se na hladne radijatore.
"Obraćali smo se vojnim uredima i službenicima objašnjavajući da uskoro dolazi sezona grijanja i da su nam potrebni ljudi, ali nikad nismo dobili jasan odgovor", rekao je radnik u komunalnom sektoru Astrahana.
Bez grijanja i tople vode na -30
Oko 14.000 stanovnika Novosibirska je ostalo bez grijanja i tople vode na temperaturi od -30 stupnjeva Celzijusa. Slična situacija se dogodila u Abakanu u Republici Hakasiji. Tamo je zbog havarije na cjevovodu gotovo trećina grada ostala bez grijanja. Oko 70.000 stanovnika je nekoliko sati bilo bez grijanja i tople vode. U mjestu Artemovskij mještani su ostali bez grijanja na nekoliko dana iako je temperatura vani padala i do -38 stupnjeva.
Ruski Telegram kanal "Možemo objasniti" objavio je stotine poruka stanovnika Nižnjeg Novgoroda, Tomska, Tjumena, Rjazana i drugih gradova u kojima se žale na hladnoću u svojim stanovima, na prekide električne energije ili nestašicu vode. Videozapisi o problemima s grijanjem pojavljuju se na baškirskim javno dostupnim stranicama.
Jedan od njih govori o spontanom skupu stanovnika u okrugu Ufimski. Građani okruga u pismu guverneru spominju kako se govori o smrzavanju Europe, dok se u isto vrijeme zaboravlja na građane Rusije. Dio komunalaca je mobiliziran i upućen na prvu crtu kod Hersona, a neki su čak i zarobljeni prilikom povlačenja iz Hersona. Neki su poslani u inženjerijske trupe, što im je puno bliže onome što rade u civilnom životu.
Nova mobilizacija?
S druge strane, sve se više priča o novoj mobilizaciji u zemlji. Na ruskim Telegram kanalima se već neko vrijeme raspravlja o toj mogućnosti iako prokremaljski kanali negiraju tu mogućnost. Mnogi znakovi se pojavljuju kako će mobilizacija i dalje trajati. Recimo, pojavile su se fotografije poziva za mobilizaciju u Sankt-Peterburgu, i to za siječanj. Državne strukture, kao što su gore spomenuta komunalna poduzeća, nastavljaju slati svoje zaposlenike na vojnu obuku. To se događa u Uljanovsku, Omsku, Čuvašiji i drugdje.
Nema potvrde te informacije, ali i ruski vojni blogeri i analitičari tvrde da će se u siječnju najaviti čak i opća mobilizacija u Ruskoj Federaciji. Razlog je taj što je, čak i pod pretpostavkom da je Rusija uspješno mobilizirala 300.000 ljudi, Ukrajina i dalje u brojčanoj prednosti.
Prema dostupnim podacima, ukrajinske snage imaju oko 700.000 ljudi. Ako Rusija planira provesti ofenzivu, kao što mnogi ruski vojni analitičari najavljuju, tada se Oružane snage RF-a moraju brojčano povećati, iako i sada, prema mnogim procjenama, vlasti planiraju mobilizirati ukupno oko 500.000 umjesto najavljenih 300.000 ljudi.
Drugi Telegram kanali tvrde da vlasti neće službeno objaviti mobilizaciju, ali će se nastaviti s daljnjom "djelomičnom" mobilizacijom. Prema njihovim izvorima, u komesarijatima Sankt-Peterburga i Moskve pripremaju se na povećani opseg posla u siječnju i veljači.
U vojnim uredima tvrde da mobilizacija službeno nije završena, ali da je sada odgovornost mobilizacije prebačena na regije. Naime, ako se dogode pogreške prilikom mobilizacije (a sigurno da će se događati), odgovornost pada na vojne urede i nadležne u regijama.
Mobilizacija blokirala normalizaciju ekonomije
Djelomična mobilizacija je zaustavila i normalizaciju ekonomskih, gospodarskih i društvenih trendova u Rusiji. Ruski telegram kanal MMI, koji se bavi statistikom, pokazuje ponašanje gospodarskih i ekonomskih tokova u Rusiji. Do mobilizacije je djelovalo kako se rusko gospodarstvo koliko-toliko oporavlja od krize.
Očekivanja o padu BDP-a od 10% u 2022. godini su zamijenjena optimističnijim procjenama od 2.9% pada, prema prognozi ruskog ministarstva gospodarstva. Nedavno su se prognoze pada BDP-a povećale na 3.5 do 4.5% za ovu godinu.
Došlo je do promjene ponašanja potrošača, vratila se potražnja za skupocjenom robom, poput automobila, koja je drastično pala u proljeće. Sada je potražnja opet u padu. Također je pala i potražnja za stanovima, što je ozbiljan udarac na tržište nekretnina u velikim gradovima. U Moskvi je u listopadu ove godine kupljeno 7.6 tisuća stanova, dok su u listopadu prošle godine kupljene 13.4 tisuće, što je skoro duplo više.
Portal Moscow Times piše kako je pad potražnje stanova postao rekordan. Zbog toga se stanovi prodaju s popustom od 30% u listopadu, s tendencijom daljnjeg pada cijena u studenom i prosincu.
Otkad je proglašena mobilizacija, mnogi su otišli u inozemstvo ili su mobilizirani, što je drastično utjecalo na tržište rada. Otišlo je, prema konzervativnoj procjeni, oko milijun zaposlenih ljudi. Na lokalnom nivou došlo je do izrazitog pada interesa za robom i uslugama, maloprodaja hrane je do rujna pala u odnosu na isti period prošle godine za 3.5%.
Neprehrambena maloprodaja je pala za 15% u odnosu na isti period prošle godine. Sektor usluga je nastavio padati jer je mobilizacija jako pogodila male i srednje poduzetnike. Automobilsko tržište je prilično pogođeno. Do listopada ove godine prodane su 45.2 tisuće automobila, dok je u istom periodu prošle godine prodano 121.7 tisuća.
Medijan procjene promatrane inflacije (rast cijena u posljednjih 12 mjeseci) bio je 22.6% u odnosu na 23.4% u listopadu. Spominje se i kako je sve manja sposobnost ruskog gospodarstva da opskrbi novcem potrebe vlasti. U mjesec dana nenaftni i neplinski prihodi federalnog proračuna su smanjeni za 6.4 milijarde dolara. Osim toga, situacija s proračunom bi mogla biti još napetija zbog poteškoća s izvozom nafte radi stupanja na snagu zapadnih sankcija. Prema ocjenama Bloomberga, novi val recesije u Rusiji krenut će početkom 2023. godine.
Ruska ucjena pokazuje se kao mač s dvije oštrice
Iako u zimskom periodu ruske vlasti udarima na ukrajinsku infrastrukturu i ucjenjivanjem plinom prema Zapadu pokušavaju natjerati Ukrajinu i Zapad na pregovore, to se pokazuje kao mač s dvije oštrice. Rusija se sama suočava s unutarnjim ekonomskim, ali i društvenim posljedicama napada na Ukrajinu, što ruske vlasti relativno vješto negiraju.
Ipak, iako se suočava s takvim posljedicama u zemlji, teško je vjerovati da će Rusija odstupiti od daljnjih planova u Ukrajini. Još uvijek društvena situacija u zemlji nije dosegla kritičnu razinu, a i pitanje je može li se na to računati u skorije vrijeme. Stoga, za očekivati je da Rusija nastavi s nekim oblikom djelomične mobilizacije iako će se društvena situacija nastaviti pogoršavati.