"Ukupni kapacitet crpnih agregata je 425.000 kubnih metara vode dnevno, a jučer je iz vodocrpilišta dignuto 368.000 kubnih metara vode, iz čega je vidljivo da su trenutne eksploatacijske mogućnosti još uvijek veće od dnevno potrošene vode", napomenuo je Robić.
Prema strukturi potrošača, gospodarstvo u potrošnji vode sudjeluje s 34,9 posto, a domaćinstva sa 65,09 posto, a najveća potrošnja bilježi se u lipnju, a potom u rujnu kad se Zagrepčani vraćaju s godišnjih odmora.
I zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić pozvala je na racionalno i korisno trošenje vodu, tim prije što Zagrepčani za piće koriste svega dva posto od ukupno prodane vode.
Direktor Robić dodao je da će štednja zdravstveno ispravne i pitke vode pridonijeti da se izdrži ovogodišnja suša i pozvao građane da se kod zalijevanja vrtova, dvorišta i sličnog, koriste tehnološkom, a ne pitkom vodom. Tehnološku vodu sada koriste i gradske tvrtke "Zrinjevac" i "Čistoća".
U današnjem izvještaju o stanju u vodoopskrbi stoji da je u bunaru B7 vodocrpilišta Mala Mlaka zabilježen niži vodostaj, a da je u Ulici I. Tijardovića puknuo cjevovod.
Direktor "Vodoopskrbe i odvodnje" podsjetio je da su zagrebački cjevovodi stari u prosjeku 45 do 50 godina i da su tu potrebna veća ulaganja te da treba izgraditi i nove vodospreme i precrpne stanice, no najprije će se na jednom od bunara izmijeniti pumpa.
Gradonačelnica Pavić najavila je da će detaljno izvješće o stanju u vodoopskrbi biti na sjednici zagrebačkog Gradskog poglavarstva u četvrtak.
"Premda su se u medijima pojavile špekulacije o poteškoćama u vooopskrbnom sustavu, ovdje smo da otklonimo sumnje građana", rekla je gradonačelnica, ali i upozorila da vodu ipak treba koristiti racionalno.
Vodocrpilište Mala Mlaka otvoreno je 1965. i ima 10 glavnih i pet pomoćnih bunara. Osim tog najvećeg vodocrpilišta, Zagreb ih ima još pet: Petruševac, Strmec, Sašnak, Zapruđe i Žitnjak.