Antolović je podsjetio da nitko ne osporava ustavnost zakona zbog njegova sadržaja, već zbog formalno pravne neustavnosti, odnosno jer je 1. listopada donesen običnom, a ne natpolovičnom većinom.
"Dogovoreno je da se u hitni postupak pošalje ista verzija Zakona o medijima, najvjerojatnije bez izmjena jer smatramo da je Zakon dobar, a takvim su ga ocijenili i medijski stručnjaci OESS-a i Vijeća Europe", rekao je Antolović.
Dodao je da su u primjeni Zakona uočene i neke njegove nedorečenosti, uglavnom tehničke prirode, te da ako ne bude nužno Ministarstvo ne bi predlagalo nikakve izmjene.
Zakon o medijima prihvaćen je u Saboru sa 69 glasova za, 21 protiv i dva suzdržana, a trebao je biti usvojen s najmanje 76 glasova, odnosno natpolovičnom većinom ukupnog broja zastupnika jer je riječ o zakonu kojim se razrađuju temeljne slobode i prava građana.
Antolović podsjeća da se očekivano ukidanje tako donesenog Zakona temelji na postojećoj praksi Ustavnog suda koji je 1996. ukinuo Zakon o javnom informiranju jer je 1992. donesen s nedovoljnom većinom glasova. Kako ne bi nastala pravna praznina, Ustavni je sud tada zakonodavcu dao rok od šest mjeseci da taj zakon donese potrebnom većinom glasova. Krajem 1996. donesen je novi Zakon o javnom priopćavanju koji je u listopadu 2003. zamijenjen Zakonom o medijima, jednim iz paketa zakona iz Sporazuma o pridruživanju Europskoj uniji kojim se domaće zakonodavstvo usklađuje s europskim.
Formalno-pravnu neustavnost Zakona o medijima, kao i ranije Zakona o javnom informiranju, osporava novinar Denis Kuljiš i njegova odvjetnica Vesna Alaburić.