Cilj je "otkriti, uskratiti azil i sudski progoniti svakoga tko omogućuje, sudjeluje ili pokušava sudjelovati u financiranju, organiziranju, pripremanju i izvođenju terorističkih čina, ili pruža utočište njihovim počiniteljima", piše u tekstu rezolucije.
Rezoluciju koju je Rusija predložila nakon tragedije u Beslanu (ruski Kavkaz), najkrvavije otmice u svjetskoj povijesti u kojoj su smrtno stradale najmanje 344 osobe, među kojima 172 djece, odlučno su poduprle Njemačka, Kina, Španjolska, Sjedinjene Države, Francuska, Rumunjska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Glavni dio teksta rezolucije je članak 3 koji se najmanje dvaput dopunjavao, a od samog početka je bio razlog dugih i osjetljivih pregovora između članova Vijeća koji nisu mogli postići konsenzus.
Sporna je bila vrlo široko formulirana definicija terorizma s čime se odmah nisu složile dvije muslimanske zemlje u Vijeću, Alžir i Pakistan koje su ocijenile da bi takva formulacija mogla omogućiti da se terorizmom proglase razne vrste zločina, pa i oni počinjeni nad vojnicima, što bi, kako su upozorile, značilo izložiti se pogibelji izjednačavanja terorizma i pokreta za nacionalno oslobođenje.
Na koncu su ipak prihvatili tekst, popustivši pred uvjeravanjima kolega da je u rezoluciji uglavnom riječ o terorističkim djelima uperenim protiv civila.
Rezolucija predlaže da se osnuje "međunarodna zaklada za naknadu štete žrtvama terorizma i njihovim obiteljima" koja bi se dijelom financirala iz "zaplijenjene imovine terorističkih organizacija".
(Hina) xvrad ysd