Visoki američki dužnosnici u Ankari

Pomoćnik američkog državnog tajnika Marc Grossman i potajnik američkog trezora John Taylor započeli su danas u Ankari seriju razgovora sa najvišim turskim dužnosnicima o eventualnom pokretanju vojne akcije protiv Iraka i dugogodišnjem neriješenom ciparskom problemu.

Grossmanova i Taylorova misija, kako se saznaje iz krugova bliskih turskoj vladi, ima za cilj otkloniti neke turske bojazni glede konačnih posljedica sve izvjesnijeg savezničkog raa protiv režima iračkog predsjednika Saddama Husseina.

Američka strana je, prema nekim nagovještajima, spremna uputiti Turskoj gospodarsku i vojnu pomoć od oko 20 milijardi dolara kako bi se ublažile posljedice novog zaljevskog rata.

Tursko gospodarstvo ozbiljno se pribojava da bi repriza ´Pustinjske oluje´ iz 1991., kojom je osobođen Kuvajt, mogla imati katastrofalne, ne samo ekonomske, već i političke i druge posljedice. Naime, od Zaljevskog rata do danas tursko gospodarstvo i trgovina pretrpjeli su goleme štete koje dostižu 40 milijardi dolara.

Prema prognozama ovdašnjih hotelijera, gubici u toj oblasti samo u prvoj godini iznosili bi oko 5 milijardi dolara. Vjeruje se da bi popratne štete bile dvostruko veće. S druge strane, pak, vlada turskog premijera Abdullaha Gula se pribojava da bi američko-saveznička invazija na Irak mogla dovesti do uspostave neovisne kurdske države. U Turskoj se, naime, strahuje da bi takvim primjerom moglo poći i 12 milijunsko kurdsko pučanstvo koje poglavito živi na jugoistoku Turske.

Zbog toga je Turska energično odbacila mogućnost prebacivanja britanskih vojnika u svoje vojne baze. Na taj način, želi se također spriječiti da britansko-kurdske trupe zaposjednu gradove Mosul i Kirkuk na sjeveru Iraka. Na tom području, kako se procjenjuje, nalazi se 5 posto svjetskih rezervi nafte.

Jedan od vođa kurdskih plemenskih frakcija Massud Barzani najavio je proglašenje Kirkuka kao glavnog grada prve neovisne kurdske države u 3.500-godišnjoj povijesti tog gorštačkog naroda.