Nacrt Zakona je već u proceduri - konačni tekst Vlada bi trebala utvrditi na jednoj od sljedećih sjednica, a Sabor nakon toga prihvatiti u hitnom postupku.
Njime će se urediti primjena Statuta Stalnog međunarodnog kaznenog suda (ICC), kojem je Hrvatska pristupila potvrđivanjem Rimskog statuta toga suda, a dijelom i suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Donošenjem Zakona ostali bi na snazi postojeći propisi o suradnji s ICTY-jem, što uključuje Ustavni zakon o suradnji s tim sudom i na njemu utemeljene propise.
Novim zakonom se uređuju posebnosti progona kaznenih djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava. Također i posebnosti drugih kaznenih djela iz nadležnosti međunarodnih kaznenih sudova, kao i progon kaznenih djela protiv međunarodnoga pravosuđa.
"Da, trebao bi biti brzo donesen", potvrdila je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović u razgovoru za Hinu o Zakonu o primjeni Statuta međunarodnog kaznenog suda i progonu kaznenih djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava.
Zakon predviđa da Glavni državni odvjetnik imenuje jednog od svojih zamjenika za Državnog odvjetnika za ratne zločine, a da MUP osnuje posebni odjel za otkrivanje zločina i njihovih počinitelja te za suradnju s ICC-om.
Županijski sudovi u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci bili bi nadležni za vođenje kaznenog postupka za najteže zločine - genocid, zločin protiv čovječnosti i ratni zločin. Ti bi sudovi bili nadležni i za odlučivanje o izručenju osumnjičenika, kada je u pitanju ICTY, ili predaji, kada je u pitanju ICC.
Cilj je zakona "jačanje pozicije Hrvatske u odnosu na međunarodne sudove" i povećanje odgovornosti nadležnih tijela, osobito pravosudnih, za progon najtežih kaznenih dijela, prije svega ratnog zločina, rekla je ministrica.
O učinkovitosti i kvaliteti progona i kažnjavanja za ratne i druge najteže zločine pred domaćim pravosudnim tijelima ovisi hoće li ICTY prepustiti suđenja za zločine koji su se dogodili prije stupanja na snagu Rimskog statuta. Odnosno, hoće li u slučaju eventualnih budućih zločina, umjesto domaćih, opet morao suditi međunarodni sud.
"Stvaranje pravnih i stvarnih uvjeta za pravično i brzo suđenje za ratne zločine, odnosno podizanje učinkovitosti pravosuđa, jedan je od preduvjeta da Haški sud prepusti dio predmeta Hrvatskoj."
Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju je privremen, dok je stalni Međunarodni kazneni sud nadležan za postupanje za zločine počinjene nakon 1. srpnja 2002, odnosno od dana stupanja Statuta ICC-a na snagu.
Razlike u postupanju domaćih tijela izvršne i sudbene vlasti u odnosu na stalni i privremeni međunarodni sud proizlaze iz činjenice da je na suradnju s ICTY-jem Hrvatska obvezana odlukom UN-a, dok je ICC-u pristupila dragovoljno, prihvaćanjem Statuta.
Poslove suradnje i izvršavanja odluka ICC-a provodila bi i koordinirala Vlada, a komunikacija bi se, u pravilu, odvijala diplomatskim putem.
"Stalni Međunarodni kazneni sud sudit će tek u onim slučajevima kada utvrdi da država ne želi ili nije u stanju ozbiljno provesti kazneno gonjenje", rekao je za Hinu profesor Kaznenog procesnog prava Ivo Josipović, autor radne verzije zakona, koja je uz manje izmjene pretočena u nacrt zakona.
Riječ je o zakonu kojim se po prvi puta propisuje da u istražnom odjelu i posebnim vijećima koja će suditi za najteže zločine moraju biti najstručniji suci. Oni će se morati odlikovati iskustvom i izraženim sposobnostima na radu u najsloženijim predmetima.
Ista se osposobljenost traži i od svih ostalih koji u državnom odvjetništvu i policiji budu radili na progonu najtežih zločina.
(Hina) ggrb vl