Screenshot: YouTube
Međutim, prema novoj studiji, predstavljenoj u časopisu Mathematics and Physics, ruski znanstvenici iz Rezervata prirode Karadag u Rusiji, nedavno su po prvi put, na temelju analiza podvodnih zvučnih zapisa utvrdili da crnomorski dobri dupini komuniciraju na način vrlo sličan ljudskom; da glasove oblikuju u rečenice koje se znaju sastojati od oko pet riječi. Ovaj svoj zaključak temelje na činjenici da su dupini uključeni u studiju, Jaša i Jana, mijenjali glasnoću, frekvencije i pulsove kako bi oblikovali pojedinačne riječi koje su nizali zajedno. Pritom je svaki od sisavaca čekao da onaj drugi završi svoju rečenicu prije nego što bi odgovorio svojom.
Voditelj istraživanja dr. Vjačeslav Rjabov kaže da takva komunikacija u suštini jako nalikuje ljudskom razgovoru.
'Svaki puls koji stvaraju dupini razlikuje se od drugog po svojem obliku u vremenu kao i po svojim spektralnim komponentama u domeni frekvencija', rekao je Rjabov.
'U tom smislu možemo zaključiti da svaki puls predstavlja fonem ili riječ dupinovog govornog jezika... Analiza brojnih pulsova zabilježenih u našim eksperimentima pokazala je da se dupini izmjenjuju u stvaranju rečenica te da se međusobno ne prekidaju, što nam daje razloga da vjerujemo da svaki od njih sluša pulsove drugog prije nego što će kreirati svoje. Takav jezik pokazuje sva svojstva oblikovanja kao u ljudskom govornom jeziku, ukazuje na visoke razine inteligencije i svijesti dupina pa se njihov govor može smatrati visoko razvijenim govornim jezikom, sličnim ljudskom', dodao je.
Autori studije ističu da dupini nisu ni na koji način bili trenirani za komunikaciju niti su bili nagrađivani.
Imena, smislene poruke...
Znanstvenici već godinama znaju da dupini koriste više od tisuću različitih vrsta zvižduka ovisno o društvenom kontekstu, međutim, do nedavno nije bilo jasno mogu li izravno komunicirati 'jedan na jedan'.
U studiji nazvanoj 'Contextual Use of Whistles by Wild Bottlenose Dolphins', predstavljenoj 2007., australski su znanstvenici identificirali da se određeni znakovi dupina mogu prevesti u poruke koje znače: 'Ja sam ovdje, gdje su svi?', 'Ovdje ima hrane' i 'Požurite'.
Naš stručnjak za dupine Draško Holcer iz Instituta Plavi svijet kaže da je dobro poznato da dupini, među ostalim, imaju i svoja osobna imena.
'Majka će mladunca, kada se okoti, imenovati određenim zviždukom koji će mladunac preuzeti, te, uz eventualno manje modifikacije, zadržati cijeli život', rekao je za Index Holcer.
'On preuzima majčino ime u koje dodaje nešto svojega. No postoje i situacije u kojima se to ime nešto više mijenja, primjerice u uobičajenim skupinama mužjaka koji žive u svojevrsnim bandama. U tim skupinama oni obično koriste ime koje im je dala majka uz neki dodatak koji ih povezuje s bandom. Na temelju tih imena oni se definitivno prepoznaju. Već i samo to govori da komuniciraju na smislen način', pojasnio je Holcer.
'Osim toga, poznato je da se njihovi razni glasovi mogu povezati s raznim situacijama. No mi imamo problem s razumijevanjem jezika dupina jer oni ne komuniciraju samo vokalno. Oni također koriste govor tijela. Oni žive nesputano u trodimenzionalnom prostoru tako da im nije problem okrenuti se na leđa, dubiti na glavi ili se izvijati na neki drugi način. Dakle, njihova je komunikacija složenija od samo vokalne. Oni imaju izuzetno povećan dio mozga koji služi za obradu komunikacije. To sve pokazuje da komunikaciju. Hoćemo li to usporediti s našim govorom i nazvati rečenicama, stvar je, među ostalim, definicije stručnjaka koji to istražuju. No uopće nas ne bi trebalo čuditi da životinje komuniciraju', poručio je čelnik Plavog svijeta istaknuvši da i drugi kitovi znaju nizati znakove na sličan način:
'Najluđa od svih komunikacija među kitovima jest ona koju koriste ulješure. Ona bi se mogla usporediti s Morzeovom abecedom. Oni ne koriste zvižduke već samo klikove koje slažu u svojevrsne kodove koje pak također nižu u nizove nalik na rečenice.'