Ovo voće je sada u sezoni i ima samo 35 kalorija. Evo zašto je odlično za vas
KLEMENTINE su jedan od onih zimskih klasika koji se pojave na tržnicama i u trgovinama baš kad nam najviše trebaju - kad je sezona viroza, kad koža postane suha i kad bismo najradije u sve dodali malo "sunca". Riječ je o agrumu koji je trenutačno u punoj sezoni, lagan za guljenje, najčešće bez sjemenki i idealan za brz međuobrok. Vrh sezone klementina traje od listopada do siječnja, a tada su i najslađe.
Malo kalorija, puno vitamina C
Iako su malene, klementine su nutritivno odlične. Jedan plod ima oko 35 kalorija, a donosi i 36,1 mg vitamina C - gotovo 40 posto preporučenog dnevnog unosa. Budući da vitamin C tijelo ne može samo proizvesti, moramo ga unositi hranom.
Vitamin C nije samo "vitamin za prehladu" - on pomaže imunološkom sustavu da se učinkovitije nosi s infekcijama, sudjeluje u obrani organizma i štiti tkiva od oštećenja. Istraživanja pritom upućuju na to da redovit unos vitamina C može ublažiti intenzitet i skratiti trajanje simptoma prehlade i gripe. No, ako ga krenete uzimati tek kad se već razbolite, učinak na brzinu oporavka nije tako jasan - zato je važnija navika nego "spas u zadnji čas".
Saveznik za kožu u zimskim mjesecima
Osim imuniteta, vitamin C važan je i zbog kolagena - proteina koji koži daje čvrstoću i elastičnost. Kad ga ima dovoljno, koža u pravilu izgleda punije i glađe, sitne bore se manje ističu, a i zacjeljivanje rana može biti brže.
Klementine uz to sadrže i druge antioksidanse, među njima flavonoide, koji se povezuju s protuupalnim djelovanjem. U praksi to znači da mogu pomoći u smirivanju crvenila i upalnih procesa u koži, što je dobra vijest za one koji se muče s aknama ili rozacejom. A kako su vrlo sočne i bogate vodom, doprinose i hidrataciji - zimi to nije nevažno, pogotovo ako vam se koža lako peruta ili zateže.
Moguća korist i za mozak
Kao i ostali agrumi, klementine sadrže bioaktivne spojeve poput polifenola, koji djeluju antioksidativno i protuupalno, a upravo se ti mehanizmi često spominju u kontekstu "zaštite" mozga od oštećenja. Posebno se izdvaja hesperidin, bioflavonoid koji bi mogao poboljšati cirkulaciju i podržati zdravlje moždanih stanica.
Znanstvenici navode i da su pokusi na životinjama pokazali kako dodavanje agruma prehrani može pozitivno utjecati na učenje i pamćenje - primjerice na prostorno pamćenje (ono kad se sjetite gdje ste ostavili ključeve) i prepoznavanje (lica, imena i sličnih informacija). Istraživanja pritom sugeriraju i da unos hesperidina može imati veze s boljom pažnjom, učenjem, pamćenjem i psihomotoričkim sposobnostima, a dio studija upućuje i na to da bi svakodnevna konzumacija agruma mogla biti povezana s manjim rizikom od demencije u starijoj dobi.
Vlakna, vitamini B i - raspoloženje
Klementine sadrže i folat te tiamin, vitamine B skupine važne za niz procesa u tijelu - od stvaranja stanica do metabolizma. Istina, jedna klementina ima oko 1 gram vlakana, što nije ogromno, ali ako pojedete dvije ili tri kroz dan, to se već osjeti. Vlakna pomažu probavi, zdravlju crijeva i duljem osjećaju sitosti, pa mogu biti korisna i ako pazite na prehranu.
Zanimljivo je i da se agrumi u nekim novijim istraživanjima spominju u kontekstu raspoloženja. Jedna studija iz 2025. povezala je svakodnevnu konzumaciju agruma s oko 20 posto manjim rizikom od dijagnoze depresije. Autori su pritom naglasili da se taj učinak nije vidio jednako kod "voća općenito", niti kod drugih pojedinačnih vrsta poput jabuka ili banana - što sugerira da bi baš agrumi mogli imati specifičnu ulogu.
Važno upozorenje za one na terapiji lijekovima
Prije nego što klementine (i agrumi općenito) postanu vaša nova dnevna navika, vrijedi znati i jednu stvar: sadrže furanokumarine, spojeve poznate i iz grejpa, koji kod nekih ljudi mogu ometati djelovanje određenih lijekova - primjerice statina za snižavanje kolesterola. To ne znači da ih svi trebaju izbjegavati, ali ako ste na terapiji, pametno je provjeriti s liječnikom ili ljekarnikom može li doći do interakcija, pogotovo ako planirate jesti veće količine.