Za razliku od maslaca, koji se radi od mlijeka, margarin se dobiva iz biljnih ulja. Biljna ulja nisu problem, ali je problem kako ljudi dolaze do margarina. U preradi dolazi do stvaranja transmasnih kiselina koje potiču upalne procese u tijelu, oštećuju stanice i stijenke krvnih žila. Smatra se da ova vrsta očvrsnute biljne masti povećava rizik od cirkulacijskih bolesti, pa čak i od raka. Zasigurno jedna od najgorih namirnica za naše tijelo, zato se i nalazi na samom vrhu ove ljestvice.

 

Najpoznatiji izvor dragocjenog likopena i drugih važnih hranjivih tvari je rajčica. Ali ako je kupujete u konzervi, sve ste pokvarili. Sva konzervirana hrana sadrži štetni sastojak BPA, a najviše ga ima u soku od rajčice jer zbog svoje kiselosti izaziva veće ispuštanje BPA iz stijenke konzervi. Stoga jedite svježe rajčice ili one iz staklene ambalaže. U obzir dolazi i kartonska ambalaža koja ne sadrži BPA. Konzumiranje rajčica ili ostalog voća i povrća iz konzervi vas zasigurno neće ubiti, ali ako su vam cilj sportski rezultati i zdraviji život uvijek bi trebali konzumirati sveže voće i povrće.

 

Salame, slanina, hrenovke i drugi suhomesnati proizvodi puni su natrija, a meso koje se koristi za njihovu proizvodnju je već zbog samog načina industrijskog uzgoja puno hormona, antibiotika i nitrata. Osim toga, u procesu prerade u ovakvo meso se još dodaju umjetni okusi, boje, soli i konzervans. Mehanički odvojeno meso obično se obrađuje pod ekstremnim pritiskom i toplinom zbog čega gube nutritivne vrijednosti. Tradicionalne recepture ili domaća proizvodnja su puno bolji izvor, ali ni s njima ne biste trebali pretjerivati. Umjerenost je ključ uspjeha.

 

 

Grickalice će vaše napore da smanjite broj kilograma i pravilno se hranite barem poremetiti, ako ne i potpuno srušiti. Jer one sadrže puno soli, kalorija te konzervansa. Siromašne su nutritivnim vrijednostima i vlaknima zbog čega usporavaju probavu. Kokice iz vrećice koje se pripremaju u mikrovalnoj pećnici sadrže spoj PFOA. Kad se vrećica stavi u mikrovalnu PFOA prianja na kokice, a preliminarne studije na ljudima povezale su PFOA s neplodnosti, rakom jetre i testisa.

 

 

Ako nešto ne možete pronaći u prirodi, vjerojatno je bolje izbjegavati. Med, stevija, pa čak i običan šećer bolji su zaslađivači od umjetnih. Umjetna sladila su jako slatka (ponekad 200 puta više nego šećer) a mozak se s vremenom navikne i počinje žudjeti za slađom hranom. Aspartam je na posebno lošem glasu, tvrdi se da uzrokuje rak i neurološke probleme, a znanstvenici su potvrdili da dovodi do debljanja i povećava apetit. Već u ranijim člancima smo pisali o štetnosti šećera, ali naglasit ćemo ponovno. Nije problem u konzumaciji šećera i slatkog, problem je kada svoje "kvalitetne" obroke zamjenjujemo slatkim i tako unosimo previše šećera u organizam. Postajemo gotovo ovisni o šećeru.

 

 

Sve ovo stavljeno je u istu grupu jer je njihov učinak na zdravlje sličan. Osim visoke razine soli i šećera, mogu sadržavati i transmasti koje se dodaju u hranu zbog veće isplativosti od zdravih masti. Transmasti također produžuju rok trajanja te poboljšavaju njihovu vanjsku teksturu. Mogli bismo nabrojati puno vrsti različitih krafni, fritula i ostalih tijesta u dubokom ulju koja nikako ne bi trebala biti na vašem jelovniku. Većina krafni sadrži 35 - 40  posto hidrogeniziranih masti, što je najgora vrsta masti koju možete unijeti u organizam. Hidrogenizirane masti dovode do oboljenja srca i mozga, a također i do pojave raka. Osim toga, krafne sadrže i šećer, umjetne regulatore za tijesto i aditive. Kombinacija bijelog brašna i nekoliko puta prepečenog ulja nije dobra ni za posebne prigode jer u sebi skriva puno zasićenih masnih kiselina.

 

 

Sadrže ogromne količine šećera i to u tekućem obliku koji je dokazano najgori oblik konzumacije šećera, osim toga sadrže i razne štetne spojeve poput boje i konzervansa. Sama ta spoznaja već je sasvim dovoljna da takve sokove stavimo na naš popis. Isto tako, gazirana pića sadrže kiseline. Potrebno je preko 30 čaša pH-uravnotežene vode da bi se neutralizirala kiselost jedne coca-cole. Ostaci kiselina mogu biti veoma štetni po bubrege, obzirom da ih bubrezi moraju filtrirati. Također, ovo loše utječe i na kosti: alkalni minerali, poput kalcija, prelaze u krv da bi pomogli pri neutraliziranju kiselina, što može dovesti do prijevremenog slabljenja kostiju. Studije su pokazale da se coca-cola dovodi u vezu sa oboljenjima srca, osteoporozom, pretilošću i karijesom. Možda nam za pripremu soka od prirodnog voća treba više vremena i truda, ali moramo biti sigurni da će nam takav napitak višestruko biti od koristi jer sadrži manje šećera i bogatiji je vitaminima.

 

 

Iako i sami ponekad "zavirimo u čašicu" vrijedi ponovno naglasiti kako prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića nikako ne ide zajedno sa treniranjem i zdravim načinom života. Slično kao i s ostalim porocima tako bi trebali biti umjereni i s alkoholom koji može izazvati brojne tegobe.

 

 

Razni umaci s kojima svakodnevno "popravljamo" okus svoje hrane često su prepuni masti, šećera, kiselina koje našem organizmu nikako ne mogu koristiti. Ako samo pogledamo sastav i nutritivne vrijednosti nekog umaka koji koristimo sve će nam biti jasno. Puno kalorija, malo hranjivih i zdravih tvari. Definitivno sportaši i umaci nisu najbolji prijatelji.

 

 

Omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina u zapadnjačkoj prehrani iznosi 15:1, a trebalo bi biti 1:1 ili barem 2:1 za omega-6. Visokorafinirana biljna ulja danas se naveliko koriste u pekarskim proizvodima i prženoj hrani. Zbog ove neravnoteže u tijelu dolazi do upalnih procesa. Važno je stoga češće jesti kuhanu ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama, maslinovo ulje, kokosovo ulje i mljevene sjemenke lana. Na samom kraju ponovit ćemo tezu koju sigurno već i ptice na grani znaju: zdrav život podrazumijeva pravilnu, nutritivno balansiranu prehranu, po mogućnosti iz lokalnog uzgoja.

 

Izvor: Fitness trener