STOLJETNI korizmeni post, koji se prakticira diljem Grčke i u pravoslavnim zajednicama širom svijeta, nudi zanimljiv uvid u prehranu i disciplinu. Svakog proljeća, tijekom šest tjedana ili samo u Velikom tjednu, milijuni ljudi prihvaćaju način prehrane utemeljen na tradiciji, s naglaskom na povrću, mahunarkama i jednostavnoj pripremi hrane, bez mesa i mliječnih proizvoda, piše Euronews.

Na zelenoj obalnoj padini u središnjoj Grčkoj, 40 redovnika u samostanu svetog Augustina i Serafima strogo se pridržava korizmenih pravila. Njihovi obroci su jednostavni, ali nimalo bezukusni. Primjerice, pečeni krumpir premazuju tahinijem umjesto uljem kako bi bio hrskav, dok bogat povrtni temeljac daje leći pun okus. Obroci se jedu u tišini, dok redovnici, dugih brada i odjeveni u crno, slušaju molitve.

"Maslinovo ulje ne koristimo osim vikendom. Što god pripremali, bilo da su to mahunarke, kuhani kupus ili nešto drugo, sve je bez ulja. Ne jedemo ni meso, ribu, mliječne proizvode, jaja ni ulje", rekao je otac Nektarije, opat samostana. "Kao što vidite, prehrana nam se svodi na mahunarke i povrće."

Mišljenje stručnjaka

Nutricionisti ističu da takva praksa može imati brojne zdravstvene koristi, od snižavanja kolesterola do bolje regulacije šećera u krvi. "Tih pedesetak dana posta nije dovoljno da izazove nutritivne nedostatke, ali može donijeti poboljšanja ako se provodi pravilno", rekla je Eirini Babaroutsi, nutricionistica grčke atletske reprezentacije.

Objasnila je da izbjegavanje životinjskih namirnica bogatih zasićenim mastima doprinosi snižavanju kolesterola, dok gubitak tjelesne težine može pomoći u regulaciji razine šećera u krvi i krvnog tlaka. "Kada postimo dulje vrijeme, sigurno ćemo primijetiti razliku u kolesterolu jer izbjegavamo životinjske namirnice koje sadrže zasićene masti. No što post traje dulje, to je veći rizik od nedostatka određenih nutrijenata, poput vitamina B12 i željeza, koji se nalaze isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla", dodala je.

Duhovna disciplina i znanstvena podloga

Otac Nektarije praksu posta i prehrambenih ograničenja smatra važnom za dublje promišljanje i koncentraciju te je uspoređuje s treningom izdržljivosti. "Crkva je poput trenera, a crkva je mjesto u kojem vjernik, kroz molitvu i disciplinu, oblikuje svoju dušu i um, a post je jedno od sredstava", kazao je.

Istraživanja potvrđuju zdravstvene prednosti ovakvog načina života. Studije provedene na pravoslavnim redovnicima, čija prehrana uključuje više razdoblja posta tijekom godine, pokazuju stabilnu tjelesnu težinu, niže razine kolesterola i dobru kontrolu šećera u krvi. Otac Nektarije ističe da se takva disciplina prenosi i na svakodnevni život, pridonoseći boljoj samokontroli i manjoj impulzivnosti.

Tradicija i fleksibilnost

Kršćanske tradicije uoči Uskrsa razlikuju se. Dok se katolici tradicionalno odriču nekog osobnog zadovoljstva, pravoslavni vjernici suzdržavaju se od određene hrane. To znači da nema popularnih grčkih jela poput musake ili souvlakija. Zabranjeni su mliječni proizvodi i riba s kralježnicom, dok su plodovi mora poput škampa i liganja dopušteni. Ulje se ne koristi radnim danima.

Tijekom korizme središnja atenska ribarnica puna je dopuštenih morskih plodova poput školjki i hobotnica. Ipak, za one koji nisu spremni na strogo pridržavanje pravila, post može biti prilagodljiv. Mnogi Grci poste samo tijekom Velikog tjedna, potaknuti obiteljskim običajima ili sezonskom ponudom u trgovinama i pekarnicama.