POVREMENA nadutost nakon obroka normalna je pojava i najčešće nije razlog za zabrinutost. Gotovo jedna od pet osoba pati od nje barem jednom tjedno, a problem nastaje ako se to događa nakon gotovo svakog obroka, ako osjećaj ne prolazi ili vam remeti svakodnevne aktivnosti. U tom slučaju trebali biste razgovarati s liječnikom.

Donosimo savjete kako prepoznati je li nadutost uobičajena probavna faza, što možete poduzeti da je ublažite i kada je vrijeme za stručnu pomoć, piše EatingWell.

Koliko je nadutosti previše?

Nadutost, osjećaj punoće, pritiska ili natečenosti u trbuhu, normalan je dio probave. Može se javiti kada jedete prebrzo ili pojedete obrok veći od uobičajenog. Sve dok je osjećaj privremen, bezbolan i prolazi sam od sebe, vjerojatno se ne radi ni o čemu ozbiljnom.

Ipak, učestala ili dugotrajna nadutost može upućivati na zdravstveni problem. Obratite se liječniku ako se ne povlači ili je praćena nekim od simptoma kao što su jaka i uporna bol u trbuhu, nenamjeran gubitak kilograma, povraćanje, proljev ili zatvor. Pomoć potražite i ako vam stanje ometa svakodnevne aktivnosti, primijetite krv u stolici ili vidljivu natečenost trbuha.

Kako smanjiti nadutost?

Budući da je nadutost simptom, najbolji pristup je otkriti uzrok. Za početak se možete usredotočiti na ono na što je lako utjecati, primjerice na gutanje zraka tijekom jela. Pokušajte jesti sporije, izbjegavajte pušenje i ograničite unos gaziranih pića. Sličan učinak imaju i žvakaće gume, tvrdi bomboni te pijenje na slamku. Također može pomoći ako jedete više manjih obroka tijekom dana umjesto nekoliko velikih.

Određena hrana, poput povrća iz porodice kupusnjača, graha, luka i nekih mliječnih proizvoda, može tijekom probave stvoriti više plinova i izazvati nadutost. Ipak, okidači se razlikuju od osobe do osobe, pa nije preporučljivo odjednom izbaciti više namirnica ili cijele skupine hrane. Umjesto toga, vodite dnevnik prehrane i simptoma kako biste lakše prepoznali uzorke.

Ako primijetite da vam neka namirnica redovito stvara probleme, pokušajte smanjiti porciju ili je privremeno izbacite iz prehrane. Nakon nekog vremena možete je postupno ponovno uvoditi i pratiti reakciju organizma.

Nekim ljudima probavne smetnje uzrokuju i određeni ugljikohidrati, kao što je laktoza. Intolerancija na laktozu česta je pojava, no mnogi mogu podnijeti manju količinu laktoze bez tegoba. Ako sumnjate da su vam okidač mliječni proizvodi, posavjetujte se s liječnikom ili nutricionistom. Oni mogu procijeniti je li potrebno testiranje ili privremeno smanjenje unosa laktoze.

Ako nadutost ne prestaje, liječnik može preporučiti daljnje pretrage. Uporna nadutost može biti povezana s celijakijom, smanjenom funkcijom gušterače, hipotireozom, sindromom iritabilnog crijeva (IBS) ili prekomjernim rastom bakterija u tankom crijevu (SIBO). Liječenje ovisi o dijagnozi, a može uključivati prilagođenu prehranu, lijekove ili druge terapijske metode.