PREHRANA s niskim udjelom ugljikohidrata vrlo je popularna, pogotovo kao metoda za regulaciju tjelesne težine, a za to su dijelom zaslužne poznate dijete poput Atkinsove i keto. Ipak, kao i u svemu što se tiče nutricionizma, priča nije jednostavna. Takav način prehrane ne mora nužno biti "zdrav" i sigurno nije primjeren za svakoga, piše Martha Stewart.

Registrirane nutricionistice objasnile su potencijalne prednosti i rizike prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata, kome bi mogla koristiti, a tko bi je trebao izbjegavati.

Osnove o ugljikohidratima

Prvo treba znati da nisu svi ugljikohidrati isti. Linda Vero, doktorica kliničke prehrane, objašnjava da se dijele na jednostavne i složene. Jednostavni se nalaze u rafiniranim žitaricama poput bijelog kruha, peciva i slatkih pića, a tijelo ih probavlja vrlo brzo. "To uzrokuje nagli skok šećera u krvi odmah nakon jela, nakon čega slijedi pad, pa se ubrzo možete osjećati umorno i ponovno gladno", kaže Vero. S druge strane, složeni ugljikohidrati nalaze se u cjelovitim žitaricama, grahu, leći i povrću. Oni sadrže duže lance molekula šećera i obično su bogati vlaknima, pa ih tijelo probavlja sporije. To osigurava stabilan i dugotrajan izvor energije bez naglih promjena razine šećera u krvi.

Što je zapravo low-carb prehrana?

Iako se pojam "low-carb" često koristi, njegova definicija prilično je fleksibilna, kaže Vero. Ne postoji jedinstvena, dogovorena količina grama koja definira takvu prehranu. "U tipičnoj prehrani 45 do 65 posto ukupnih dnevnih kalorija dolazi iz ugljikohidrata", navodi Vero i dodaje: "Za osobu koja unosi 2000 kalorija dnevno, to je od 225 do 325 grama. Svaka prehrana koja je dosljedno ispod tog raspona može se smatrati nekim oblikom low-carb prehrane".

Nutricionistica Lauren Manaker ističe da učinci ovakve prehrane ovise o tome koji se ugljikohidrati izbacuju. Većina stručnjaka podržat će smanjenje unosa zaslađenih pića i prerađenih grickalica. "No, ako se izbace i složeni ugljikohidrati, gube se vlakna i nutrijenti, što može dovesti do probavnih problema, manjka energije za trening i plana prehrane koji je dugoročno teško održati uravnoteženim", napominje Manaker.

Potencijalne prednosti

Kada se provodi promišljeno, ovakav način prehrane nekim ljudima može donijeti koristi. Nutricionistica Kacie Vavrek kaže da smanjenje unosa ugljikohidrata može pomoći u kontroli šećera u krvi i snižavanju triglicerida, a neki na početku brže gube na težini. Takve dijete obično sadrže više proteina i masti, što produljuje osjećaj sitosti. Vero pritom naglašava da je važno birati nemasne izvore proteina i nezasićene masti. Važno je napomenuti da se smanjenjem unosa rafiniranih žitarica i dodanih šećera postižu zdravstvene koristi, ali to je odlika svake uravnotežene prehrane, a ne samo one s niskim udjelom ugljikohidrata.

Nedostaci i mogući rizici

Unatoč mogućim prednostima, ovakav pristup nosi i rizike. Ugljikohidrati su primarni izvor energije za tijelo, pa njihovo naglo smanjenje može izazvati umor, mentalnu zamagljenost, razdražljivost i glavobolje, što se ponekad naziva "low-carb gripom". Budući da se često izbacuju namirnice bogate vlaknima poput graha, cjelovitih žitarica i voća, može doći do probavnih smetnji poput zatvora. "Bez pažljivog planiranja, dugotrajna low-carb prehrana može dovesti do manjka vlakana te određenih nutrijenata poput kalija, magnezija, folata i vitamina C", upozorava Vero. Ako se prehrana temelji na životinjskim mastima i proteinima, može porasti razina LDL ("lošeg") kolesterola, kao i rizik od bubrežnih kamenaca. Zbog restriktivnosti je dijetu teško dugoročno pratiti, što često dovodi do povratka izgubljenih kilograma.

Za koga je low-carb prehrana?

"Prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata može biti korisna osobama s predijabetesom ili dijabetesom tipa 2 jer poboljšava kontrolu šećera u krvi, a može biti opcija i za one koji žele smršavjeti", napominje Vavrek. Uz to, strogo nadzirana ketogena dijeta ima medicinsku primjenu u liječenju nekih oblika epilepsije. S druge strane, ovakva prehrana najčešće nije prikladna za trudnice, dojilje, sportaše koji se bave sportovima izdržljivosti, osobe s određenim bubrežnim bolestima ili one s poviješću poremećaja u prehrani. "Upravo zato je individualni pristup toliko važan. Ono što pomaže jednoj osobi, drugoj možda uopće ne odgovara", kaže Manaker. Osobe sa srčanim bolestima ili povišenim kolesterolom trebale bi razgovarati s liječnikom prije početka ovakve dijete, posebno ako je bogata zasićenim mastima.

Ne postoji jedinstvena formula za uspjeh

Ne postoji univerzalni prehrambeni model koji odgovara svima, jer se prehrambene potrebe, zdravstveno stanje i stil života razlikuju od osobe do osobe, kaže Vavrek. Ona dodaje da postoje različiti načini provođenja ove dijete: "Prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata koja uključuje povrće, orašaste plodove, zdrave masti i kvalitetne proteine bitno se razlikuje od one bogate prerađenim mesom i zasićenim mastima". Zbog toga je prije svake veće promjene prehrane ključno posavjetovati se sa stručnjakom. "Low-carb dijeta je moćan alat, ali je i velika medicinska intervencija te promjena životnog stila", ističe Vero.

Ona smatra da takav pristup zahtijeva pažljivo planiranje kako bi se osigurala nutritivna ravnoteža. "Dobra prehrana rijetko se svodi na izbacivanje jedne namirnice. Riječ je o pronalaženju uravnoteženog načina prehrane koji podržava vaše zdravlje i kojeg se možete dugoročno držati", zaključuje Vavrek. Manaker dodaje kako se zdravlje ne mjeri količinom unesenih ugljikohidrata, već se očituje u ukupnoj kvaliteti obroka i održivosti navika.