KALCIJ se često ističe kao ključan za čvrste kosti, no vitamin D je taj koji tijelu omogućuje njegovu apsorpciju. Vitamin D podupire i rad mišića, zbog čega je neophodan za održavanje snage organizma. Dnevni dodatak prehrani može pomoći osobama kojima ga nedostaje.

Liječnici su za Health objasnili kako svakodnevno uzimanje vitamina D može utjecati na tijelo i na što pritom treba pripaziti.

Kosti bi mogle postati čvršće

Ako prehranom ili izlaganjem suncu ne unosite dovoljno vitamina D, svakodnevno uzimanje dodataka može ojačati kosti. Nakon unosa vitamina D, bubrezi ga pretvaraju u kalcitriol, njegov biološki aktivan oblik.

Endokrinologinja sa Stanforda, dr. Marilyn Tan, objašnjava da kalcitriol potiče apsorpciju kalcija iz crijeva, što u konačnici pridonosi rastu kostiju. Dodala je i da vitamin D pomaže u apsorpciji fosfora, a to potiče mineralizaciju kostiju.

Ipak, ako nemate manjak vitamina D, dodatne doze vjerojatno neće značajno utjecati na zdravlje kostiju. Studija iz 2022. pokazala je da zdravi ljudi koji su uzimali vitamin D nisu imali manje prijeloma od onih koji su primali placebo.

Bolje zdravlje zubi

Još jedna korist za one koji ga ne unose dovoljno odnosi se na zdravlje zubi. Poput kostiju, zubi se oslanjaju na kalcij, a manjak vitamina D povezuje se s lošijim oralnim zdravljem. Dr. Wassim Diab, internist u bolnici Staten Island University Hospital, ističe kako vitamin D pomaže u održavanju zdrave ravnoteže minerala u tijelu i tako potiče mineralizaciju zubi.

Poboljšana snaga i ravnoteža

Niska razina vitamina D može narušiti ravnotežu. Osim što slabi kosti, njegov manjak povezan je s "bolovima i slabošću u mišićima, što povećava rizik od padova i prijeloma", rekao je Diab za Health. Istraživanja pokazuju da nadoknada vitamina D kod osoba kojima ga nedostaje može poboljšati ravnotežu, ojačati mišiće i olakšati hodanje.

Rizik od prekomjernog unosa

Iako je rijetko, moguće je unijeti previše vitamina D. Prekomjeran unos može dovesti do hiperkalcemije, stanja u kojem je razina kalcija u krvi previsoka. Simptomi uključuju mučninu, povraćanje, bol u trbuhu, kognitivne smetnje i dehidraciju.

"Dugotrajna izloženost može izazvati ozbiljne komplikacije, uključujući zatajenje bubrega i potencijalno opasne poremećaje srčanog ritma", upozorio je dr. Diab.

Prema riječima dr. Tan, hiperkalcemija je najopasnija za osobe s kroničnom bolesti bubrega jer ona može utjecati na sposobnost bubrega da pretvore vitamin D u kalcitriol. Rizik postoji i za one koji otežano apsorbiraju ovaj vitamin. Kako bi se potaknula apsorpcija, ona preporučuje uzimanje dodatka, koji je topiv u mastima, uz masniji obrok.

Ipak, za većinu ljudi, a posebno za one s dijagnosticiranim manjkom, vitamin D je dodatak prehrani s niskim rizikom. "Umjerena suplementacija pod nadzorom liječnika, uz praćenje funkcije bubrega te razine kalcija i vitamina D u krvi, općenito je sigurna i korisna", rekao je Diab.

Kako znati imate li manjak?

Manjak vitamina D prilično je čest, a može se otkriti jednostavnom krvnom pretragom. Odraslima do 70 godina preporučuje se dnevni unos od 600 IU (15 mikrograma), dok se starijima od 70 godina preporučuje 800 IU (20 mikrograma).

Dovoljno vitamina D nije uvijek lako osigurati jer ga prirodno sadrži relativno malo namirnica. Tijelo ga proizvodi i kada je koža izložena sunčevoj svjetlosti, no to nije uvijek dovoljno, osobito tijekom zimskih mjeseci.

Manjak vitamina D često ne uzrokuje nikakve simptome, ali kod nekih osoba može izazvati umor, slabost i bolove u mišićima, bolove u kostima te promjene raspoloženja.

Ako niste sigurni unosite li dovoljno vitamina D, možete se posavjetovati s liječnikom i provjeriti njegovu razinu u krvi. Također, liječnik vam može pomoći i u odabiru odgovarajućeg dodatka prehrani te doze koja vam najbolje odgovara.