JOGURT se proizvodi fermentacijom mlijeka uz pomoć jogurtnih kultura, a to su pripravci bakterija Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus.

 

Spomenute bakterije laktozu pretvaraju u mliječnu kiselinu koja je i zaslužna za karakteristični okus jogurta.

 

Jogurt se dobiva od pasteriziranog mlijeka s različitim udjelima mliječne masti, a pasterizacijom se gubi dio vitamina iz mlijeka. No fermentacijom se ti vitamini ipak nadograđuju.

 

Osim mlijeka, jogurti sadrže i razne voćne pripravke, a među popularnijima je šumsko voće, maline, kupine, jagode, borovnice i slično. Iako je voće bogato antioksidansima i zdravo, u ovim je jogurtima zapravo vrlo malo voća.

 

Upravo zato ovo biste voće trebali konzumirati kao svježe i neprerađeno, jer voćni jogurti obiluju šećerom. U većini jogurta, na 100 grama dolaze čak tri žličice šećera, a obzirom na to da su pakiranja uglavnom od 150 i 250 grama, konzumacijom jednog voćnog jogurta možemo unijeti više od šest žličica šećera.

 

Drugim riječima, to je gotovo cijeli preporučeni dnevni unos šećera, a već dobro znate kako šećer ne samo da šteti vašem izgledu i liniji, već može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema, kao što su dijabetes, zubni karijes i slično.

 

Kako bi dobili izgled voćnog proizvoda, ovim se jogurtima dodaju i razne arome i bojila pa koliko god oni bili slatki i ukusni, ipak odaberite obične jogurte pa im rađe dodajte svježe voće.

 

Vaše će vam tijelo biti zahvalno.