POZNAVANJE osnova zdrave prehrane, poput unosa povrća i izbjegavanja viška šećera, samo je dio priče. Na naše prehrambene izbore značajno utječu i razina stresa, raspoloženje te osjećaj povezanosti sa svijetom.
Nova studija, objavljena u časopisu Social Science & Medicine, sugerira da bi jedna iznenađujuće dostupna navika mogla olakšati zdraviju prehranu, a to je provođenje više vremena u prirodi. Vrtlarenje, šetnja parkom ili briga o sobnim biljkama jednostavni su načini povezivanja s prirodom koji mogu poboljšati kvalitetu prehrane, piše EatingWell.
Istraživači sa Sveučilišta Drexel i Medicinskog fakulteta Sveučilišta Wake Forest proveli su istraživanje u dvije faze. U prvoj je 300 odraslih osoba diljem SAD-a ispunilo online anketu o tome koliko često i dugo borave u prirodi.
Interakcije su podijeljene na neizravne (promatranje prirode kroz prozor), slučajne (prolazak kroz zelene površine ili boravak uz sobne biljke) i namjerne (planirani odlasci u park, planinarenje ili vrtlarenje).
Sudionici su također ispunili detaljan upitnik o svojim prehrambenim navikama u proteklih mjesec dana. Kvaliteta njihove prehrane procijenjena je pomoću dva alata: Indeksa zdrave prehrane-2020, koji mjeri usklađenost sa službenim američkim smjernicama, i indeksa EAT-Lancet, koji ocjenjuje obrasce prehrane s obzirom na preporuke za zdravlje ljudi i planeta.
U drugoj fazi, s 30 odabranih sudionika provedeni su detaljni intervjui kako bi se dublje razumjeli razlozi koji stoje iza statističkih podataka.
Rezultati su pokazali jasnu i statistički značajnu vezu između učestalosti i trajanja boravka u prirodi te kvalitete prehrane. Pokazalo se da i slučajne i namjerne interakcije s prirodom predviđaju bolje prehrambene navike i održivije obrasce prehrane.
Intervjui su ponudili četiri ključna objašnjenja ove povezanosti:
Dodatna analiza pokazala je da mentalno zdravlje igra važnu ulogu. Sudionici s nižim razinama depresije, anksioznosti i stresa pokazali su jaču vezu između boravka u prirodi i zdravije prehrane. Moguće je da loše mentalno zdravlje otežava pretvaranje pozitivnih učinaka prirode u bolje prehrambene izbore.
Ipak, studija ima i ograničenja - uzorak od 300 ljudi možda ne predstavlja cjelokupnu populaciju, a podaci o prehrani i boravku u prirodi temeljili su se na samoprocjeni sudionika. Također, budući da se radi o opservacijskoj studiji, ne može se zaključiti da boravak u prirodi uzrokuje bolju prehranu, već samo da su te dvije pojave povezane.
Nije potrebno potpuno promijeniti raspored kako biste iskoristili ova saznanja. Male, ali dosljedne promjene mogu postupno podržati zdraviju prehranu. Čak i kratka šetnja parkom ili ulicom s drvoredom može pomoći u smanjenju stresa koji vodi do lošijih prehrambenih izbora. Unesite prirodu u svoj dom držeći biljke u prostorijama u kojima najviše boravite.
Ako imate priliku, pokušajte uzgojiti vlastitu hranu - sudionici koji su se bavili vrtlarenjem razvili su dublje poštovanje prema svježim proizvodima. Posjet tržnici također može ojačati vašu vezu s prehrambenim sustavom i prirodom. Povezivanje ciljeva zdrave prehrane s više vremena provedenog na otvorenom može pojačati pozitivne učinke smanjenjem stresa i jačanjem svijesti o zdravlju.
Iako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se u potpunosti razumjeli mehanizmi ove veze, nalazi pružaju uvjerljiv argument da boravak na otvorenom može donijeti višestruke dobrobiti za zdravlje.