UNOS proteina ključan je za energiju, osjećaj sitosti, metabolizam i izgradnju mišića. Ipak, nije svejedno iz kojeg izvora proteini dolaze, osobito kad je riječ o zdravlju srca. Neke namirnice bogate proteinima sadrže i druge korisne nutrijente, dok druge sadrže sastojke koji mogu negativno utjecati na kardiovaskularni sustav. Nova znanstvena analiza istražila je kako različiti izvori proteina utječu na srce i otkrila da jedna specifična zamjena u prehrani može biti iznimno korisna.
Perad umjesto crvenog mesa
Znanstveni pregled objavljen prošlog mjeseca u časopisu Academy of Nutrition and Dietetics pokazao je da osobe koje crveno meso češće zamjenjuju peradi mogu imati manji rizik od više kardiometaboličkih bolesti, osobito bolesti srca.
David Goldman, nutricionist i glavni autor studije, to objašnjava sastavom mesa. "Perad ima manje zasićenih masti i hem-željeza od crvenog mesa. Neprerađeno meso peradi također ne sadrži spojeve poput nitrata i nitrita, koji se nalaze u mesnim prerađevinama i mogu oštetiti krvne žile i srce", pojasnio je za Parade.
Štetnost nitrata iz crvenog mesa potvrđuju i druge studije. Znanstveni pregled iz 2025., objavljen u časopisu Current Nutrition Reports, navodi da su ti nitrati kancerogeni te da narušavaju kardiovaskularnu i metaboličku funkciju. Važno je napomenuti da se oni razlikuju od nitrata u biljnim namirnicama, koji su korisni za zdravlje.
Dr. Brandon Rafison, preventivni kardiolog i medicinski direktor u centru SimonMed Longevity, kaže da ova analiza potvrđuje ranije spoznaje. "Studija potvrđuje da manji unos crvenog mesa, a posebno prerađevina, može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, čak i ako se ono zamijeni piletinom ili puretinom", rekao je.
Biljni proteini: Još bolji izbor
Iako je prelazak s crvenog mesa na perad koristan za srce, istraživači ističu da postoji još zdravija opcija: zamjena crvenog mesa biljnim proteinima. "Perad je za srce bolja od crvenog ili prerađenog mesa, ali nije toliko zdrava kao biljne namirnice poput orašastih plodova, graha ili cjelovitih žitarica", ističe Goldman.
Dodaje da su grah, leća, orašasti plodovi i cjelovite žitarice u njihovoj analizi pokazali najbolje rezultate. "Te namirnice osiguravaju vlakna, zdrave masti i biljne spojeve poput fitosterola, kojih u mesu nema. Studije pokazuju da konzumacija biljne hrane dovodi do znatno nižih razina štetnog kolesterola u usporedbi s crvenim ili bijelim mesom, koji ga podjednako podižu".
Dr. Rafison dodaje važan kontekst: oba autora analize ranije su radila kao konzultanti za Soy Nutrition Institute Global. Ipak, i on potvrđuje da postoji jasna veza između prehrane bogate biljnim proteinima i nižeg LDL kolesterola, što izravno koristi zdravlju srca.
Uz to, biljni izvori proteina ne sadrže kolesterol, za razliku od mesa. Sadrže i manje zasićenih masti te više vlakana, što je kombinacija koja pogoduje zdravlju krvožilnog sustava.
Gdje se u priču uklapa riba?
Analiza je pokazala da je zamjena crvenog mesa peradi dobra, a biljnim proteinima još bolja. Postavlja se pitanje kakvu ulogu u tome ima riba.
Goldman objašnjava da su rezultati složeni. "Riba je po pitanju rizika uglavnom slična peradi, ali učinci ovise o tome koji zdravstveni ishod promatramo", kaže. Kao primjer navodi da je zamjena peradi masnom ribom povezana s manjim rizikom od srčanog udara kod žena.
"Međutim, otkrili smo i da je zamjena peradi ribom povezana s mnogo većim rizikom od kardioembolijskog moždanog udara. Dakle, riba i perad nisu uvijek međusobno zamjenjive kad je riječ o prevenciji moždanog udara", pojašnjava Goldman.
S obzirom na te razlike, Goldman naglašava da izbor hrane treba promatrati kao spektar. "Pitanje 'u usporedbi s čim?' obično je korisnije nego da hranu jednostavno proglasimo zdravom ili nezdravom", smatra on.
Postupne promjene za dugoročno zdravlje
Oba nutricionista slažu se da perad treba promatrati kao prijelaznu namirnicu u procesu smanjenja unosa crvenog mesa, a ne kao konačni cilj.
"Perad je najbolje vidjeti kao korak u pravom smjeru, a ne kao konačno odredište. Male, realne promjene, poput zamjene dijela crvenog mesa peradi ili dijela peradi biljnim proteinima, mogu donijeti stvarne koristi za dugoročno zdravlje", zaključuje Goldman.
Nitko ne tvrdi da se povremeno ne smije pojesti odrezak ili burger. Ipak, znanstveni dokazi upućuju na to da crveno meso ne bi trebalo biti svakodnevni izvor proteina. Postoji mnogo drugih korisnih i ukusnih opcija koje vrijedi uključiti u prehranu.