Umro Mikis Theodorakis, skladatelj glazbe za film Grk Zorba

Foto: Press/FAH

SKLADATELJ Mikis Theodorakis, čija je zarazna glazba za film Grk Zorba pomogla u njegovanju sunčanog i bezbrižnog imidža njegove zemlje za milijune turista, umro je u četvrtak u dobi od 96 godina.

Vijest o njegovoj smrti odjeknula je nacijom, a parlament je održao minutu šutnje. 

Bivši član pokreta otpora i žestoki protivnik diktature pukovnika, Mikis Theodorakis najpoznatiji je grčki skladatelj koji je u svijetu postao slavan glazbom za film Grk Zorba, čija se glavna tema i tada izmišljeni ples sirtaki i danas neprestano sviraju i plešu u turističkim klubovima. 

"Danas smo izgubili dio grčke duše. Mikis Theodorakis, učitelj Mikis, intelektualac, radikal, naš Mikis je otišao", rekla je ministrica kulture Lina Mendoni. 

U zemlji je proglašena trodnevna žalost. 

"Mikis Theodorakis sada odlazi u vječnost. Njegov je glas utihnuo i time je i cijeli helenizam zamuknuo", kazao je premijer Kiriakos Micotakis.

Rođen na egejskom otoku Hiosu, visoki čovjek mrkog pogleda i valovite kose svojom je glazbom prizivao progresivnu, demokratsku viziju komunizma i svijeta.

No njegove političke borbe, uključujući zatvaranje i mučenje zbog ljevičarskih stavova, odražavale su drugu stranu Grčke koju su posjetitelji rijetko vidjeli. 

Skladao je glazbu za film Grk Zorba iz 1964., međunarodni hit u kojemu Anthony Quinn glumi ljupkog lutalicu koji bosonog pleše na kretskoj plaži.

Poznat je i po albumu Romiosini, seriji živahnih pjesama o identitetu i otporu. 

"Njegov rad bio je stalni sukob s nepravdom i defetizmom, novom borbom i otporom", priopćila je grčka komunistička stranka KKE.  

Njegove melodije bile su vrlo popularne i postale su himne ljevice. Suprotno, desnica ih nije odobravala i često su bile zabranjene.

Optužen za simpatiziranje gerile u sukobu između desničarskih rojalista i lijevih snaga u građanskom ratu nakon Drugog svjetskog rata, uhićen je i mučen u srpnju 1947. godine.

Pod vojnom huntom, diktaturom pukovnika, koja je vladala Grčkom od 1967. do 1974., ponovno su ga zatvorili i mučili. 

Kasnije u životu dvaput je izabran u parlament, za izrazito različite stranke. 

"Nisam komunist, socijaldemokrat ili išta drugo. Ja sam slobodan čovjek", rekao je jednom Reutersu u intervjuu.

Pročitajte više