Lockdown tijekom pandemije covida-19 doveo je do dvije fascinantne promjene u tijelima beba, pokazalo je istraživanje. Znanstvenici sa Sveučilišta Cork u Irskoj otkrili su da su djeca rođena tijekom lockdowna imala izmijenjen crijevni mikrobiom - ekosustav "dobrih" i "loših" bakterija u crijevima koje pomažu u probavi, uništavaju štetne bakterije i pomažu u kontroli imunološkog sustava. Utvrđeno je da je biom korisniji kod dojenčadi rođene u vrijeme pandemije.
Istraživači vjeruju da je to dovelo do toga da covid-bebe imaju manje od očekivanih stopa alergijskih stanja, kao što su alergije na hranu, u usporedbi s bebama rođenima prije pandemije. Također, njima je bilo potrebno manje antibiotika za liječenje bolesti.
Istraživači su analizirali uzorke izmeta 351 irske bebe rođene u prva tri mjeseca pandemije, između ožujka i svibnja 2020., te ih usporedili s uzorcima beba rođenih prije pandemije. Uzorci stolice prikupljeni su u dobi od šest, 12 i 24 mjeseca, a testiranje na alergije učinjeno je u dobi od 12 i 24 mjeseca.
Utvrđeno je da novorođenčad rođena tijekom pandemije ima više korisnih mikroba dobivenih od majke nakon rođenja koji bi mogli djelovati kao obrana od alergijskih bolesti. Bebe rođene u pandemiji imale su niže stope alergija: oko pet posto beba razvilo je alergiju na hranu u dobi od jedne godine, u usporedbi s 22.8 posto beba rođenih prije covida.
Covid-bebe su i dulje dojene
Istraživači su rekli da su majke prenijele korisne mikrobe svojim bebama dok su bile trudne, a one su dobile dodatne mikrobe iz okoline nakon rođenja.
Studija je također otkrila da su bebe rođene tijekom karantene imale manje infekcija jer nisu bile izložene klicama i bakterijama. To znači da im je trebalo manje antibiotika. Također, bebe rođene tijekom lockdowna bile su dulje dojene, što je pružilo dodatne prednosti.
Od covid-beba, samo 17 posto dojenčadi trebalo je antibiotik do prve godine života. Prije pandemije, 80 posto beba uzimalo je antibiotike do navršenih 12 mjeseci.
Istraživači se nadaju da će ponovno ispitati djecu kad navrše pet godina kako bi vidjeli postoje li dugoročni učinci ranih promjena u crijevnom mikrobiomu. Studija je objavljena u časopisu Allergy.