Čak deset posto prvašića ima povišen kolesterol, pokazuju rezultati prošlogodišnjeg pilot-projekta probira na povišene vrijednosti ukupnog kolesterola, prilikom obveznog pregleda djece pri upisu u prvi razred.
Hrvatska je jedna od prvih zemalja koja je uvela testiranje na tzv. obiteljsku hiperkolesterolemiju, nasljednu sklonost visokim razinama kolesterola u krvi.
Što je hiperkolesterolemija?
Kako piše na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), porodična hiperkolesterolemija (PH) najčešći je nasljedni poremećaj metabolizma lipida, koji obilježavaju izrazito visoke koncentracije glavnih prenositelja kolesterola krvlju - lipoproteina niske gustoće (LDL), zajedno s visokim vrijednostima ukupnog kolesterola.
> Prvašići će ići na testiranje kolesterola. Zašto?
To kod osoba s porodičnom hiperkolesterolemijom u pravilu dovodi do ranog nastanka kardiovaskularnih bolesti, kao što su infarkt miokarda, koronarna bolest srca, ishemijska kardiopatija i ishemijski moždani udar, pa stoga i do preuranjene smrti.
Budući da se radi o prirođenoj bolesti, koncentracija LDL-kolesterola u krvi tih bolesnika povećana je od djetinjstva. Oboljeli od PH-a u 20 su puta većem riziku od spomenutih kardiovaskularnih bolesti nego ostatak populacije. Čak svaki četvrti bolesnik kojem bolest nije prepoznata ni adekvatno liječena, umire od nekog koronarnog događaja prije 50. godine. Svi bolesnici koji imaju porodičnu hiperkolesterolemiju, po definiciji spadaju u osobe visokog i vrlo visokog kardiovaskularnog rizika.
Genetsku predispoziciju za hiperkolesterolemiju treba otkriti na vrijeme
Ako se kod djeteta utvrdi povišena vrijednost ukupnog kolesterola, školski će liječnik dijete uputiti na obradu kod pedijatra. Kod djece s utvrđenom porodičnom hiperkolesterolemijom, izabrani liječnik uputit će na probir njihove roditelje, braću i sestre, sukladno preporuci pedijatra.
Kolesterol je često povišen zbog pretilosti, a Hrvatska je druga najdeblja nacija u EU. Zbog nedostatka simptoma, većina niti ne zna da je u riziku, tako da pravovremena dijagnoza, zdrav način života i usvajanje zdravih navika od najranije dobi mogu značajno smanjiti rizik od komplikacija.
Djeci koja imaju vrijednosti ukupnog kolesterola 5.1 i više, preporučuje se bavljenje tjelesnom aktivnošću najmanje 60 minuta svaki dan, ograničavanje vremena pred ekranom na najviše dva sata dnevno i prilagodba prehrane.
Konkretno, važno je smanjiti unos zasićenih masnih kiselina i kolesterola, izbjegavati unos transmasnih kiselina, birati hranu bogatu proteinima, a siromašnu mastima; jesti više povrća, voća, mahunarki i cjelovitih žitarica te smanjiti unos soli i hrane bogate šećerom. Više o tome možete pročitati ovdje.