"Umjesto da čekaju da do napada dođe, oni tvrde da države imaju pravo i obvezu preventivne uporabe sile, čak i na teritoriju drugih država, i čak iako se sustavi naoružanja koji bi mogli biti iskorišteni u napadu protiv njih tek razvijaju", rekao je Annan.
"Zabrinut sam da bi ta doktrina, bude li usvojena, mogla postaviti presedane koji bi rezultirali bujanjem jednostranog i nezakonitog korištenja sile, sa ili bez uvjerljivog opravdanja", rekao je Annan, što su delegati podržali pljeskom.
Annan nije izravno spomenuo Sjedinjene Države, koje su u rat protiv Iraka krenule bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a.
Glavni tajnik UN-a upozorio je da zaobilaženje UN-a u ratu protiv Iraka ili bilo gdje drugdje dovodi u pitanje cijelu strukturu kolektivnog djelovanja, nastalu osnivanjem UN-a, iz pepela Drugog svjetskog rata.
"Takva logika predstavlja izazov koji zadire u samu bit načela na kojima, kako god nesavršeno, počivaju svjetski mir i stabilnost posljednjih 58 godina", rekao je glavni tajnik.
Annan je ocijenio da se UN nalazi na "prekretnici". "Ovo bi mogao biti trenutak jednako važan kao onaj 1945. godine, kada su osnovani Ujedinjeni narodi", rekao je. "Sada moramo odlučiti je li moguće nastaviti na temeljima koji su tada postavljeni ili su, možda, potrebne radikalne promjene", naglasio je Annan.
Annan je upozorio ipak i protiv osuđivanja unilateralizma bez prethodnog razumijevanja motiva zbog kojih se pojedine države osjećaju "jedinstveno ranjivima" i pokušaja da se ti razlozi riješe kolektivnim djelovanjem.
Predložio je također da bi Vijeće sigurnosti UN-a možda trebalo razraditi nove propise za uporabu sile.
"Vijeće sigurnosti možda bi trebalo početi raspravu o kriterijima za rano odobravanje mjera prisile za suočavanje s određenim vrstama prijetnji - npr. s terorističkim organizacijama naoružanim oružjem za masovno uništenje", rekao je.
Annan je rekao da upravo osniva "radnu skupinu na visokoj razini koja će okupiti istaknute stručnjake" koji će razmotriti suvremene izazove miru i sigurnosti i predložili načine na koji bi UN mogao reformirati svoje institucije.
Kritizirao je također zemlje članice UN-a što se ne uspijevaju dogovoriti o reformi Vijeća sigurnosti, odnosno povećanju broja njegovih članica i broja nacija koje imaju pravo veta.
No, kako je ranije kazao Jan Kavan, dosadašnji predsjedatelj Opće skupštine, tu odluku ne mogu donijeti veleposlanici, već samo politička središta ključnih zemalja članica.