Foto: Hina
Prema makroekonomistima koje je anketirala Hina procjenjuje se da je gospodarstvo poraslo za 2,2 posto, a njihove prognoze kreću se od 1,6 pa čak do 3 posto.
U drugom kvartalu BDP je porastao za 1,2 posto,a ako se rast nastavi i obistine bit će to već četvrti kvartal rasta i ujedno najsnažniji rast od 2008. godine.
Hrvatska nakon šest godina recesije, u kojoj su izgubljene stotine tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru, očajnički treba rast gospodarstva.
BDP raste, a vraća se i ćaća
No, postoji i jedan problem - sporazum sindikata javnih službi i vlade RH koji su 2009. i 2012. godine potpisali Ivo Sanader i Jadranka Kosor.
Prema tim dokumentima osnovica plaće u javnim službama bit će povećana za 6 posto, nakon što dva uzastopna tromjesečja BDP bude prosječno rastao za 2 posto.
Znači, ako BDP u trećem kvartalu poraste 2,8 posto, nakon prethodnog kvartala u kojem je rast bio 1,2 posto, dolazimo do prosječnog rasta od 2 posto te se aktivira taj sporazum.
To bi za ionako preopterećene državne financije značilo dodatni trošak od oko 1,8 milijardi kuna.
Iako će sindikati vjerojatno tražiti da se izvrši obećanje koje im je ćaća dao, to će biti teško izvedivo jer je Hrvatska u međuvremenu nagomilala 300 milijardi kuna duga te se nalazi u proceduri za smanjenje prekomjernog deficita, odnosno proračunskog manja, koji je i glavni uzrok snažnog rasta državnih dugova.
Prema ranijim preporukama Europske komisije, Hrvatska bi zapravo trebala smanjiti plaće i razne socijalne dodatke, a novac bi trebao biti usmjeren u projekte koji osiguravaju rast.
Sada se zemlja našla u situaciji, da nakon šest godina pada gospodarstva, čim su se pojavile naznake oporavka, državni proračun dolazi u tešku situaciju, zbog sporazuma sa sindikatima.